Božo Petrov novi predsjednik Hrvatskog sabora

14 Oct 2016

Privredni rast i zaustavljanje iseljavanja su ključni ciljevi Bože Petrova

Čelnik Mosta Božo Petrov izabran je za novog čelnika Hrvatskog sabora sa 132 glasa za, suzdržanih je bilo 12, a jedan je bio protiv. Time je konstituiran deveti saziv Sabora.

Nakon pozdravnog govora, Petrov je preuzeo zasjedanje sjednicom Sabora, tijekom koje su izabrani i potpredsjednici parlamenta.

Iz redova HDZ-a to su Milijan Brkić, koji je izabran sa 134 glasa zastupnika, Gordan Jandroković, za kojega je glasovalo 136 zastupnika, koliko ih je bilo i za dosadašnjeg predsjednika Sabora Željka Reinera.

Iz redova oporbe za potpredsjednike su izabrani Milanka Opačić iz Socijaldemokratske partije sa 132 glasa te Ivan Vrdoljak iz Hrvatske stranke sa 130 ruku zastupnika, javlja reporter Al Jazeere Marin Veršić.

Hrvatska će imati 19 ministarstava. Ministarstvo poduzetništva i obrta spaja se s Ministarstvom gospodarstva. Osniva se Ministarstvo demografije, kojem će se pripojiti obitelj, mladi i socijalna politika.

Predloženo je također da se ponovno uvede funkcija državnih tajnika umjesto zamjenika ministara na način da bi se umjesto jednog pomoćnika ministra moglo imenovati više državnih tajnika, kako javlja reporterka Al Jazeere Ana Mlinarić.

Promijeniti bi se trebala i prava dužnosnika – tko u Saboru provede najmanje tri mjeseca, moći će dobiti punu naknadu tri mjeseca i još tri mjeseca pola plaće, a tko provede više od godinu ima pravo na šest mjeseci punu i šest mjeseci pola plaće.

To je pravo koje se do sada ostvarivalo nakon samo jednog dana provedenog u Saboru. Prema predlagatelju, ova odluka odnosila bi se na novi, deveti saziv Sabora, no oporba tvrdi da je to protuustavno.

Zaustaviti iseljavanje

Petrov je u svom prvom govoru na funkciji predsjednika Sabora kao svoju misiju istaknuo maksimalnu učinkovitost Sabora i saborskih radnih tijela te najavio donošenje zastupničkog kodeksa.

Obećao je i da će saborske sjednice voditi objektivno, nepristrano i u skladu sa saborskom procedurom i rokovima.

“Možete biti sigurni da ću pravovremeno i ravnopravno uvrštavati sve vaše prijedloge zakona ili drugih akata na dnevni red plenarnih sjednica. Moja je misija, ali i dužnost da Hrvatski sabor kao najviša institucija bude najreprezentativnije tijelo u Republici Hrvatskoj koje će biti maksimalno učinkovito”, poručio je Petrov.

Naglasio je da će se svesrdno zalagati da Sabor bude državni parlament u punom smislu riječi – i najviše predstavničko tijelo i zakonodavna vlast, ali i jamac ostvarenja državnih i nacionalnih interesa te zaštitnih temeljnih sloboda, ljudskih i manjinskih prava i svih drugih demokratskih vrijednosti.

“Pred ovim sazivom Hrvatskog sabora i ovom vladom stoje veliki zadaci i ozbiljni izazovi”, ocijenio je Petrov te kao ključne ciljeve istaknuo gospodarski rast i zaustavljanje iseljavanja.

“To je moguće samo u tolerantnoj atmosferi zajedničkog rada, međusobnog poštivanja, argumentiranih rasprava, konstruktivnih kritika, usklađivanja interesa svih političkih opcija i zrelog političkog odlučivanja, uz odbacivanje netrpeljivosti, isključivosti i nepotrebnih podjela svake vrste”, kazao je.

Uvjeren je kako će se oko pitanja od nacionalne važnosti postići konsenzus svih parlamentarnih stranaka.

“Bez strateški promišljenih i odmjerenih političkih odluka, bez strateškog okvira koji omogućuje kvalitetne, provedive i trajne zakone te bez poštivanja parlamentarne procedure donošenja zakona i drugih akata nije moguć ni demokratski ustroj zemlje, ni uređena pravna država”, rekao je predsjednik Sabora.

Zastupnicima je poručio kako su se prema mandatu dužni odnositi se kao prema svom radnom mjestu, ali i više od toga.

Božo Petrov rođen je 16. listopada 1979. godine u Metkoviću, gdje je završio osnovnu školu, a Franjevačku klasičnu gimnaziju u Sinju. Oženjen je i otac trojice sinova.

Diplomirao je i magistrirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. 2010. godine specijalizirao je psihijatriju te se zapošljava kao specijalist psihijatrije na Odjelu za akutnu psihijatriju u KB Mostar.

Radio je i kako stručni suradnik na Medicinskom fakultetu za područje medicinske informatike i biostatike te asistent na predmetu “Medicinska informatika i znanstvena metodologija”.

Vođa ‘trećeg puta’

Nakon kratke karijere u struci, odlučuje se i politički angažirati na lokalnim izborima u svibnju 2013. godine, na kojima kao kandidat Mosta pobjeđuje dotadašnjeg gradonačelnika Metkovića Stipu Gabrića Jamba u drugom krugu izbora sa 67,9 posto glasova.

Rušenjem Jamba s vlasti u ekonomski devastiranom Metkoviću Petrova brojni mediji uskoro promiču u novu nadu hrvatske politike.

Uskoro se promiče u vođu tzv. “trećeg puta” i s nezavisnom listom Most izlazi na parlamentarne izbore 2015. godine.

S osvojenih 19 mandata Most na čelu s Petrovom postaje politička opcija koja odlučuje ishod izbora te se nakon dugotrajne pregovaračke trakavice, tijekom koje ih napušta četvero zastupnika, odlučuje na “savez” s Domoljubnom koalicijom te postaje potpredsjednikom vlade Tihomira Oreškovića.

Zbog nespojivosti dužnosti, uoči konstituiranja novog saziva Sabora, Petrov je u četvrtak podnio ostavku na mjesto potpredsjednika Vlade jer bez te ostavke ne bi mogao prisegnuti i postati predsjednik Sabora.

Novi, deveti saziv Hrvatskoga sabora, izabran 11. rujna, okupio se u petak na prvom zasjedanju. Akademik Željko Reiner, predsjednik osmog saborskog saziva, vodio je prvo zasjedanje do izbora Petrova.

Reiner se osvrnuo na osmi saziv Sabora, kojim je predsjedao, te ocijenio da je to bilo turbulentno razdoblje koje je obilježilo lutanje u politici, iako se umjesto toga tražila jasna vizija, zajedništvo i jedinstvo.

Ipak, dodao je, ponosan je na ono što se u Saboru za njegovog zasjedanja dobro učinilo, ali i naglasio da se moglo učiniti mnogo više.

Plenković: Imena ministara iduće sedmice

Kao odluke prošlog saziva na koje je ponosan, Reiner je istaknuo vraćanje pokroviteljstva nad komemoracijom za žrtve Bleiburga, obilježavanje Dana sjećanja na žrtve svih totalitarizama u Saboru, 100. obljetnice institucionalnog priznanja islama u Hrvatskoj te činjenicu da je obilježavanje obljetnice proboja logoraša u Jasenovcu ove godine prošlo bez neprimjerenih političkih govora.

Čelnik Mosta Saborom bi trebao predsjedati dvije godine, iduće dvije to bi mjesto ‘preuzela’ Hrvatska demokratska zajednica. Taj, takozvani 2 + 2 princip, HDZ i Most dogovorili su nakon višetjednih pregovora o sastavljanju vlasti.

Mandatar vlade i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković izjavio je u četvrtak kako će se idući tjedan znati imena novih ministara i da će to biti oni za koje se on odluči.

(Al Jazeera)

Podelite ovu stranicu!