Bogati i siromašni se podijelili oko Grčke

06 Sep 2012

Najveće je razmimolilaženje po pitanju izlaska Grčke, koja se smatra najodgovornijom za krizu u eurozoni

Francuski list Mond navodi da istraživanja javnog mnjenja pokazuje da je sve jasnija podjela između bogatih zemalja eurozone, uglavnom smještenih na sjeveru Evrope, i južnoevropskih država zapalih u krizu, recesiju i deficit.

Najveće je razmimolilaženje između južnoevropskih i sjevernoevropskih zemalja, kako je pokazala studija instituta Harris objavljena u londonskom ekonomskom dnevniku Financial Times (FT), po pitanju izlaska Grčke, koja se smatra najodgovornijom za krizu u eurozoni.

Anketa instituta Harris pokazala je da samo 27 posto Nijemaca želi da Grčka ostane u eurozoni, dok se 54 posto izjasnilo u korist odlaska Grčke, a 19 posto je bilo uzdržano.

Francuzi, Nijemci i Italijini pokazali su veće razumijevanje, pošto se u korist odlaska Grčke iz eurozone 32 posto izjasnilo Francuza, 27 posto Španaca i 21 posto Italijana.

Izgubljeno povjerenje

Stav Nijemaca nije iznenađujući, jer je jedan dio nacije izgubio povjeranje u Grčku, prvu zemlju koja je zatražila pomoć Evrope uprkos optužbama o obmanjivanju o razmjerama državnog deficita, naveo je FT.

Finska i Holandija su među zemljama “nezadovoljnicama” koje ne žele plaćati umjesto Grčke.

Mond također prenosi anketu austrijskog instituta Karmasin, prema kojoj se dva od tri Austrijanaca protive ideji da Evropska unija (EU) dodatno pomogne Grčkoj.

Analitičari smatraju da razloge u razmimoilaženje u mišljenju “sjevernjaka” i “južnjaka” treba potražiti u kulturološkim, ekonomskim i medijskim razlikama tih zemalja.

“U zavisnosti od zemlje, narod se poistovjećuje ili s grčkim povjeriocima, ili sa samim Grcima”, zaključio je Mond.

(Al Jazeera)

Podelite ovu stranicu!