BiH: Proizvode samo organsku hranu, a onda je poklanjaju

01 Nov 2016

Na površini od jednog hektra, u okolini Mostara, članovi udruženja "Nešto više" podigli su farmu organskih proizvoda

Trinaest kilometara prije Mostara, idu?i iz pravca Sarajeva ka najve?em gradu Hercegovine, u mjestu Humilišani nalazi se ogledna farma “Nešto više”. Prostor je to od gotovo jednog hektara zasa?en razli?itim kulturama vo?a, povr?a i za?inskog bilja. Sve što ovdje raste, uzgaja se na potpuno prirodan na?in.

Sanja ?ermanovi?, zamjenica izvršnog direktora Udruženja gra?ana Nešto više ?iji ?lanovi, ali i gosti, rade na ovom imanju, govori da se dugo radilo na pripremanju infrastrukture i kultiviranju zapuštenih dijelova zemljišta kako bi se proizvodne aktivnosti kona?no mogle pokrenuti.

Prije nekoliko mjeseci završen je jedan od ve?ih projekata ovog udruženja, koji je prepoznala i finansijski podržala Ameri?ka agencija za me?unarodni razvoj (USAID), pod nazivom Podrška razvoju poljoprivrede u Hercegovini. Projekt je trajao pune tri godine (2014-2016), a bio je fokusiran na osnaživanje i educiranje poljoprivrednika, studenata, nezaposlenih i svih onih koji razmatraju mogu?nost da se bave poljoprivredom na podru?ju Hercegovine.

Važna komponenta projekta bila je da se oformi ogledno dobro u okolini Mostara, na kojem bi ?lanovi ovog udruženja, ali i njihovi gosti, prakti?no mogli modelirati nove tehnologije u poljoprivredi te osigurati mjesto za prakti?nu edukaciju studenata agronomije, poljoprivrednih tehni?ara i nezaposlenih, a koji nemaju drugu priliku za praksu.

Uzgoj vo?a bez tla

Umjesto da iznajmi zemlju za potrebe projekta, Udruženje je vlastitim novcem kupilo hektar zemlje u selu Humilišani pored Mostara kako bi pokazalo potencijalnim donatorima, partnerima i budu?im korisnicima projekata da zaista i sami vjeruju u ideju ulaganja u poljoprivredu, a ne samo da kroz projekte govore o tome.

“Kroz projekat ‘Podrška razvoju poljoprivrede u Hercegovini’ smo dobili, izme?u ostalog, podršku u smislu razvijanja i izgradnje infrastrukture na oglednom dobru, koje je ve? danas mjesto na koje mnogi ljudi rado dolaze, educiraju se te volontiraju. Prema našem istraživanju, pokazalo se da 53 posto obradive površine u Hercegovini nije u upotrebi, a sli?no je stanje i u cijeloj zemlji. Mi smatramo da je to jedan veliki resurs i jedna velika šansa za Bosnu i Hercegovinu, koja kroz poljoprivredu, agroturizam i korištenje prirodnih resursa na jedan odgovoran na?in može unaprijediti ekonomiju i kvalitet življenja. To, podrazumijeva se, može biti izvor velikog broja radnih mjesta”, navodi Sanja ?ermanovi?, zamjenica izvršnog direktora ovog udruženja.

Na imanju se mogu vidjeti razli?iti sadržaji.

Sanja o tome za Al Jazeeru kaže: “Kada smo kupili ovaj komad zemlje, bio je zapravo u vrlo lošem stanju, jer ga prethodni vlasnici ve? godinama nisu bili u prilici održavati. Danas posjetiteljima i korisnicima možemo ponuditi veliki broj razli?itih sadržaja i edukacija: radimo na plasteni?koj proizvodnji hrane, za?inskog bilja i cvije?a u dva plastenika ukupne površine hiljadu metara kvadratnih, uzgajamo povr?e, vo?e, ljekovito i za?insko bilje te cvije?e na otvorenom u permakulturnim vrtovima, imamo preko 300 sadnica vo?a (trešnje, višnje, smokve, šipci, jabuke, kruške, šljive, japanske jabuke, maline, ribizle, kupine, citrusi i sl.), oprobali smo se u hidroponskom uzgoju povr?a – dakle uzgoju povr?a bez tla u vodenim supstratima, imamo p?elinjak sa osam košnica, radimo kompostiranje kompletnog organskog otpada i zelene mase na više lokacija na imanju, uzgajamo crvene kalifornijske gliste kako bismo kompostirali i kuhinjski organski otpad te dobijali glistenjak, namjeravamo pokrenuti mini projekat uzgoja gljiva, a istražujemo i mogu?nost modeliranja akvaponije, dakle gotovo samoodrživog sistema uzgoja ribe i povr?a. Imanje ?e se još godinama unapre?ivati i nadogra?ivati, jer za to treba dosta strpljenja, pametnih rješenja i naravno sredstava.”

Socijalno preduze?e

Ljudski potencijal, timski rad, predanost i ljubav prema poslu te povjerenje i me?usobna podrška ono je što se najviše cijeni u redovima farme Nešto više, kažu u Udruženju.

Uz povremenu pomo? praktikanata i volontera, ?esto iz škola i drugih organizacija koji dolaze na odre?ene aktivnosti na imanju, Nešto više je u proteklih 15 mjeseci uzgojilo više od 10.000 kilograma povr?a i vo?a. Sve povr?e i vo?e u tom periodu donirali su organizacijama i institucijama u Mostaru ?iji su korisnici u stanju potrebe.

Pomogli su korisnicima Narodne i Pu?ke kuhinje, Doma za stara i iznemogla lica, Egipatskom selu za djecu bez roditeljskog staranja, SOS vrti?u i SOS Porodi?nom centru, Udruženju roditelja i prijatelja osoba sa posebnim potrebama “Sunce”, Centru za mentalno zdravlje… Kažu da korisnici i osoblje nekih od ovih organizacija povremeno dolaze na imanje i pomažu u aktivnostima, u?e?i pri tome kako se uzgaja hrana po ekološkim principima.

Od osoblja, kao i korisnika organizacija kojima je hrana donirana, ?uju se samo pozitivne reakcije. Od mnogih posjetilaca imanja, volontera i u?esnika radionica, kao i ljudi koji aktivnosti Udruženja prate putem socijalnih mreža ili medija, stizalo je mnogo upita bi li se ekološki uzgojena hrana s ovog imanja mogla kupiti.

Osluškuju?i prijedloge, ali i istražuju?i na?ine kako da se aktivnosti na farmi Nešto više održe i unaprijede, Udruženje je odlu?ilo osnovati socijalno poduze?e EkoDizajn d.o.o. u kojem su dva najvrednija praktikanta agronoma dobila prvo radno mjesto u struci.

Ure?ivanje zelenih površina

Ovo poduze?e ?e se za po?etak fokusirati na ure?enje zelenih površina, uklju?uju?i i vrtove, vo?njake, oku?nice i dvorišta na isklju?ivo ekološki osviješten na?in, te uzgoj i prodaju ekološki uzgojenog povr?a, vo?a, za?inskog i ljekovitog bilja poznatim kupcima koji žele biti sigurni odakle njihova hrana dolazi te kako je uzgojena. Naravno, dio uroda s farme ?e uvijek prona?i svoj put kao dar onima kojima je to najviše potrebno.

Ve? sada 90 posto sadržaja prilago?eno je osobama s invaliditetom, pa i onima koji su korisnici invalidskih kolica, jer je izgra?ena staza koja omogu?ava pristup ve?ini aktivnosti. Zahvaljuju?i tome, imaju priliku implementirati projekt namijenjen osobama s invaliditetom nazvan “I ja mogu biti farmer”, putem kojeg ?e se 48 osoba s invaliditetom iz Sarajeva i Mostara upravo na ovom imanju educirati kako da uzgajaju vo?e, povr?e, ljekovito bilje i cvije?e.

Nakon teoretske i prakti?ne edukacije na imanju, korisnici projekta ?e uz asistenciju ?lanova udruženja Nešto više oformiti 48 malih urbanih vrtova kako bi nastavili unapre?ivati znanje kroz praksu te ?e u svojim domovima uzgojiti dio hrane koju konzumiraju. Ideju su prepoznali i podržali iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Odgovor na krizne situacije

U Bosni i Hercegovini ve?ina ljudi još ne promišlja dovoljno o povezanosti na?ina života, hrane koju svakodnevno jedemo, i zdravlja. Nažalost, mnogi gra?ani BiH nisu u mogu?nosti osigurati na?ine da se hrane ekološki uzgojenom hranom te su i zbog cijena osu?eni kupovati namirnice tamo gdje se one nude po najnižoj cijeni. Problem je u tome što uglavnom uop?e ne znamo odakle su te namirnice došle, jesu li i ?ime tretirane te koliko su putovale do radnje u kojoj ih kupujemo.

Drugi problem je taj što su pesticidi na doma?em tržištu lako dostupni svakome, a ne postoji sistemska kontrola njihove upotrebe, ?ak i ako na momenat zanemarimo koliko je štetan njihov direktni utjecaj na tlo, vodu, zrak, druga živa bi?a te u krajnjoj instanci i na sve nas bez obzira na to jedemo li hranu tretiranu pesticidima ili ne.

Svijet u kojem živimo užurbano se mijenja iz godine u godinu. Mnogi ?e re?i – ne na bolje. Svijet ve? danas ne može podnijeti ovakav nivo potrošnje energije i resursa. ?injenica je da nedostaje prakti?nih odgovora. Nauka analizira, piše radove, a u svakodnevnom životu od zapadnih zemalja do zemalja u razvoju nema prakti?nih rješenja, a malo ko mijenja svoje ponašanje.

Permakultura se ?esto smatra sinonimom za organsku poljoprivredu, no ta?nije bi je bilo definirati kao “oblikovanje samoodrživih prostora za život ljudi”. Njome obuhva?amo skup prakti?nih vještina za održiv život. Neke od tih vještina su: organsko vrtlarstvo, upravljanje vodom (sakupljanje oborinske i recikliranje otpadne vode), gradnja objekata prirodnim materijalima (umjesto industrijskih gra?evinskih materijala), proizvodnja energije na licu mjesta (na samim objektima) itd.

Permakultura se širi na Balkanu

Ivan Gregov, instruktor permakulture, o tome kaže: “Sve više ljudi izu?ava permakulturu i da bi bolje upravljali baštama, tj. da bi imali vlastitu hranu. Nekada smo bili zabrinuti oko kemikalija u hrani, danas razloga za zabrinutost ima sve više: problemi sa klimom – naizmjenice poplavne i sušne godine, teže nalaženje starih sorti i pitanje GMO sjemena… Razloga da se vratimo zemlji i uzgoju vlastite hrane o?ito ima, ali postoji i potreba za zaokruženim pristupom održivosti, kakav nudi permakultura. Ona je oblikovanje održivih habitata u kojima žive ljudi. To zna?i da možete svoju postoje?u ku?u preoblikovati na na?in permakulture ili izgraditi ku?u od nule da biste dobili svoju hranu, uzgojenu na licu mjesta, ali i energiju koju ku?a može proizvesti. To zna?i puno manje ra?une i troškove života. Usto, živite u prirodnim materijalima, a ne u plastici ili nekom drugom umjetnom materijalu. Ukratko, to je skup vještina za samoodrživi život”, kazao je Gregov u razgovoru za Al Jazeeru.

Prema njegovim rije?ima, za permakulturu nije potrebno puno novca.

“Jedan od elemenata permakulture je taj da želimo pro?i jeftinije u ovom današnjem, konvencionalnom na?inu življenja gdje se sve kupuje. U permakulturi sve se radi po principu ‘uradi sam’. Puno stvari se može napraviti jako jeftino, naprimjer solarni kolektor za grijanje vode. Umjesto gra?evinskih blokova koriste se prirodni materijali koji su naj?eš?e besplatni, a ?ak postoji mogu?nost upotrebe otpadnog materijala, kao što su staklene boce ili automobilske gume”, istakao je Gregov.

U regiji Balkana u posljednjih deset godina permakulturu su prihvatile, odnosno nau?ile, stotine pojedinaca i to ?ak više iz gradova nego iz ruralnih sredina. Farma Nešto više u Humilišanima pored Mostara jedan je od rje?ih primjera gdje se permakultura koristi upravo na poljoprivrednoj proizvodnoj površini. Dokaz je to da se uz u?enje i strpljenje mnogo toga može posti?i.

Škola permakulture

Udruženje Nešto više u novembru organizira me?unarodno certificiranu školu permakulture u Mostaru, u saradnji s Uredom za permakulturu Hrvatske. Praksa ?e biti upravo na farmi Nešto više. Te?aj po?inje 11. 11. i traje deset dana. I u 2017. godini nastavit ?e, kažu, s tematskim radionicama permakulture, tako?er na farmi u Humilišanima, okupljaju?i permakulturaše iz BiH i drugih zemalja.

Nastavak aktivnosti

Iz udruženja Nešto više pozivaju sve zainteresirane da posjete njihovo ogledno dobro te da se uklju?e u aktivnosti u?enja, širenja i primjene znanja o uzgoju hrane koja doprinosi zdravlju, a ne one koja ga narušava, kako je to danas ?esto slu?aj. Tako?er poru?uju: najzdravija je ona hrana koju sami lokalno uzgojimo, stoga je pravo vrijeme da se uhvatimo u koštac s negativnim trendovima koji nas otu?uju od prirode i pobrinemo se da ponovno jedemo kvalitetno te da znamo odakle hrana koju jedemo zapravo dolazi.

U Mostaru i Bosni i Hercegovini ljudi još ne misle onoliko koliko bi trebali o sprezi na?ina života, hrane i zdravlja, ali ?injenica jeste da se sve ?eš?e govori o ovoj i sli?nim temama. U?enje i prakticiranje permakulture može unaprijediti kvalitet života pojedinaca i zajednica u BiH na nevjerovatne na?ine, stoga može biti ulaznica u svjetliju budu?nost za sve nas.

U pripremi su i novi projekti, ?ija ?e realizacija ovisiti o raspoloživim sredstvima, ali neke od ideja su uzgoj gljiva, akvaponija, izgradnja infrastrukture te korištenje solarne i energije vjetra za potrebe imanja, prerada vo?a i povr?a, agroturizam, gradnja objekata prirodnim materijalima…

Farma se i dalje gradi i unapre?uje svakim danom, a svi zainteresirani i volonteri su dobro došli u svako doba, poru?ili su iz Udruženja gra?ana Nešto više.

 

(Sanel Kajan, Al Jazeera)

Podelite ovu stranicu!