BiH: Proizvode samo organsku hranu, a onda je poklanjaju

01 Nov 2016

Na površini od jednog hektra, u okolini Mostara, članovi udruženja "Nešto više" podigli su farmu organskih proizvoda

Trinaest kilometara prije Mostara, idući iz pravca Sarajeva ka najvećem gradu Hercegovine, u mjestu Humilišani nalazi se ogledna farma “Nešto više”. Prostor je to od gotovo jednog hektara zasađen različitim kulturama voća, povrća i začinskog bilja. Sve što ovdje raste, uzgaja se na potpuno prirodan način.

Sanja Đermanović, zamjenica izvršnog direktora Udruženja građana Nešto više čiji članovi, ali i gosti, rade na ovom imanju, govori da se dugo radilo na pripremanju infrastrukture i kultiviranju zapuštenih dijelova zemljišta kako bi se proizvodne aktivnosti konačno mogle pokrenuti.

Prije nekoliko mjeseci završen je jedan od većih projekata ovog udruženja, koji je prepoznala i finansijski podržala Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), pod nazivom Podrška razvoju poljoprivrede u Hercegovini. Projekt je trajao pune tri godine (2014-2016), a bio je fokusiran na osnaživanje i educiranje poljoprivrednika, studenata, nezaposlenih i svih onih koji razmatraju mogućnost da se bave poljoprivredom na području Hercegovine.

Važna komponenta projekta bila je da se oformi ogledno dobro u okolini Mostara, na kojem bi članovi ovog udruženja, ali i njihovi gosti, praktično mogli modelirati nove tehnologije u poljoprivredi te osigurati mjesto za praktičnu edukaciju studenata agronomije, poljoprivrednih tehničara i nezaposlenih, a koji nemaju drugu priliku za praksu.

Uzgoj voća bez tla

Umjesto da iznajmi zemlju za potrebe projekta, Udruženje je vlastitim novcem kupilo hektar zemlje u selu Humilišani pored Mostara kako bi pokazalo potencijalnim donatorima, partnerima i budućim korisnicima projekata da zaista i sami vjeruju u ideju ulaganja u poljoprivredu, a ne samo da kroz projekte govore o tome.

“Kroz projekat ‘Podrška razvoju poljoprivrede u Hercegovini’ smo dobili, između ostalog, podršku u smislu razvijanja i izgradnje infrastrukture na oglednom dobru, koje je već danas mjesto na koje mnogi ljudi rado dolaze, educiraju se te volontiraju. Prema našem istraživanju, pokazalo se da 53 posto obradive površine u Hercegovini nije u upotrebi, a slično je stanje i u cijeloj zemlji. Mi smatramo da je to jedan veliki resurs i jedna velika šansa za Bosnu i Hercegovinu, koja kroz poljoprivredu, agroturizam i korištenje prirodnih resursa na jedan odgovoran način može unaprijediti ekonomiju i kvalitet življenja. To, podrazumijeva se, može biti izvor velikog broja radnih mjesta”, navodi Sanja Đermanović, zamjenica izvršnog direktora ovog udruženja.

Na imanju se mogu vidjeti različiti sadržaji.

Sanja o tome za Al Jazeeru kaže: “Kada smo kupili ovaj komad zemlje, bio je zapravo u vrlo lošem stanju, jer ga prethodni vlasnici već godinama nisu bili u prilici održavati. Danas posjetiteljima i korisnicima možemo ponuditi veliki broj različitih sadržaja i edukacija: radimo na plasteničkoj proizvodnji hrane, začinskog bilja i cvijeća u dva plastenika ukupne površine hiljadu metara kvadratnih, uzgajamo povrće, voće, ljekovito i začinsko bilje te cvijeće na otvorenom u permakulturnim vrtovima, imamo preko 300 sadnica voća (trešnje, višnje, smokve, šipci, jabuke, kruške, šljive, japanske jabuke, maline, ribizle, kupine, citrusi i sl.), oprobali smo se u hidroponskom uzgoju povrća – dakle uzgoju povrća bez tla u vodenim supstratima, imamo pčelinjak sa osam košnica, radimo kompostiranje kompletnog organskog otpada i zelene mase na više lokacija na imanju, uzgajamo crvene kalifornijske gliste kako bismo kompostirali i kuhinjski organski otpad te dobijali glistenjak, namjeravamo pokrenuti mini projekat uzgoja gljiva, a istražujemo i mogućnost modeliranja akvaponije, dakle gotovo samoodrživog sistema uzgoja ribe i povrća. Imanje će se još godinama unapređivati i nadograđivati, jer za to treba dosta strpljenja, pametnih rješenja i naravno sredstava.”

Socijalno preduzeće

Ljudski potencijal, timski rad, predanost i ljubav prema poslu te povjerenje i međusobna podrška ono je što se najviše cijeni u redovima farme Nešto više, kažu u Udruženju.

Uz povremenu pomoć praktikanata i volontera, često iz škola i drugih organizacija koji dolaze na određene aktivnosti na imanju, Nešto više je u proteklih 15 mjeseci uzgojilo više od 10.000 kilograma povrća i voća. Sve povrće i voće u tom periodu donirali su organizacijama i institucijama u Mostaru čiji su korisnici u stanju potrebe.

Pomogli su korisnicima Narodne i Pučke kuhinje, Doma za stara i iznemogla lica, Egipatskom selu za djecu bez roditeljskog staranja, SOS vrtiću i SOS Porodičnom centru, Udruženju roditelja i prijatelja osoba sa posebnim potrebama “Sunce”, Centru za mentalno zdravlje… Kažu da korisnici i osoblje nekih od ovih organizacija povremeno dolaze na imanje i pomažu u aktivnostima, učeći pri tome kako se uzgaja hrana po ekološkim principima.

Od osoblja, kao i korisnika organizacija kojima je hrana donirana, čuju se samo pozitivne reakcije. Od mnogih posjetilaca imanja, volontera i učesnika radionica, kao i ljudi koji aktivnosti Udruženja prate putem socijalnih mreža ili medija, stizalo je mnogo upita bi li se ekološki uzgojena hrana s ovog imanja mogla kupiti.

Osluškujući prijedloge, ali i istražujući načine kako da se aktivnosti na farmi Nešto više održe i unaprijede, Udruženje je odlučilo osnovati socijalno poduzeće EkoDizajn d.o.o. u kojem su dva najvrednija praktikanta agronoma dobila prvo radno mjesto u struci.

Uređivanje zelenih površina

Ovo poduzeće će se za početak fokusirati na uređenje zelenih površina, uključujući i vrtove, voćnjake, okućnice i dvorišta na isključivo ekološki osviješten način, te uzgoj i prodaju ekološki uzgojenog povrća, voća, začinskog i ljekovitog bilja poznatim kupcima koji žele biti sigurni odakle njihova hrana dolazi te kako je uzgojena. Naravno, dio uroda s farme će uvijek pronaći svoj put kao dar onima kojima je to najviše potrebno.

Već sada 90 posto sadržaja prilagođeno je osobama s invaliditetom, pa i onima koji su korisnici invalidskih kolica, jer je izgrađena staza koja omogućava pristup većini aktivnosti. Zahvaljujući tome, imaju priliku implementirati projekt namijenjen osobama s invaliditetom nazvan “I ja mogu biti farmer”, putem kojeg će se 48 osoba s invaliditetom iz Sarajeva i Mostara upravo na ovom imanju educirati kako da uzgajaju voće, povrće, ljekovito bilje i cvijeće.

Nakon teoretske i praktične edukacije na imanju, korisnici projekta će uz asistenciju članova udruženja Nešto više oformiti 48 malih urbanih vrtova kako bi nastavili unapređivati znanje kroz praksu te će u svojim domovima uzgojiti dio hrane koju konzumiraju. Ideju su prepoznali i podržali iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Odgovor na krizne situacije

U Bosni i Hercegovini većina ljudi još ne promišlja dovoljno o povezanosti načina života, hrane koju svakodnevno jedemo, i zdravlja. Nažalost, mnogi građani BiH nisu u mogućnosti osigurati načine da se hrane ekološki uzgojenom hranom te su i zbog cijena osuđeni kupovati namirnice tamo gdje se one nude po najnižoj cijeni. Problem je u tome što uglavnom uopće ne znamo odakle su te namirnice došle, jesu li i čime tretirane te koliko su putovale do radnje u kojoj ih kupujemo.

Drugi problem je taj što su pesticidi na domaćem tržištu lako dostupni svakome, a ne postoji sistemska kontrola njihove upotrebe, čak i ako na momenat zanemarimo koliko je štetan njihov direktni utjecaj na tlo, vodu, zrak, druga živa bića te u krajnjoj instanci i na sve nas bez obzira na to jedemo li hranu tretiranu pesticidima ili ne.

Svijet u kojem živimo užurbano se mijenja iz godine u godinu. Mnogi će reći – ne na bolje. Svijet već danas ne može podnijeti ovakav nivo potrošnje energije i resursa. Činjenica je da nedostaje praktičnih odgovora. Nauka analizira, piše radove, a u svakodnevnom životu od zapadnih zemalja do zemalja u razvoju nema praktičnih rješenja, a malo ko mijenja svoje ponašanje.

Permakultura se često smatra sinonimom za organsku poljoprivredu, no tačnije bi je bilo definirati kao “oblikovanje samoodrživih prostora za život ljudi”. Njome obuhvaćamo skup praktičnih vještina za održiv život. Neke od tih vještina su: organsko vrtlarstvo, upravljanje vodom (sakupljanje oborinske i recikliranje otpadne vode), gradnja objekata prirodnim materijalima (umjesto industrijskih građevinskih materijala), proizvodnja energije na licu mjesta (na samim objektima) itd.

Permakultura se širi na Balkanu

Ivan Gregov, instruktor permakulture, o tome kaže: “Sve više ljudi izučava permakulturu i da bi bolje upravljali baštama, tj. da bi imali vlastitu hranu. Nekada smo bili zabrinuti oko kemikalija u hrani, danas razloga za zabrinutost ima sve više: problemi sa klimom – naizmjenice poplavne i sušne godine, teže nalaženje starih sorti i pitanje GMO sjemena… Razloga da se vratimo zemlji i uzgoju vlastite hrane očito ima, ali postoji i potreba za zaokruženim pristupom održivosti, kakav nudi permakultura. Ona je oblikovanje održivih habitata u kojima žive ljudi. To znači da možete svoju postojeću kuću preoblikovati na način permakulture ili izgraditi kuću od nule da biste dobili svoju hranu, uzgojenu na licu mjesta, ali i energiju koju kuća može proizvesti. To znači puno manje račune i troškove života. Usto, živite u prirodnim materijalima, a ne u plastici ili nekom drugom umjetnom materijalu. Ukratko, to je skup vještina za samoodrživi život”, kazao je Gregov u razgovoru za Al Jazeeru.

Prema njegovim riječima, za permakulturu nije potrebno puno novca.

“Jedan od elemenata permakulture je taj da želimo proći jeftinije u ovom današnjem, konvencionalnom načinu življenja gdje se sve kupuje. U permakulturi sve se radi po principu ‘uradi sam’. Puno stvari se može napraviti jako jeftino, naprimjer solarni kolektor za grijanje vode. Umjesto građevinskih blokova koriste se prirodni materijali koji su najčešće besplatni, a čak postoji mogućnost upotrebe otpadnog materijala, kao što su staklene boce ili automobilske gume”, istakao je Gregov.

U regiji Balkana u posljednjih deset godina permakulturu su prihvatile, odnosno naučile, stotine pojedinaca i to čak više iz gradova nego iz ruralnih sredina. Farma Nešto više u Humilišanima pored Mostara jedan je od rjeđih primjera gdje se permakultura koristi upravo na poljoprivrednoj proizvodnoj površini. Dokaz je to da se uz učenje i strpljenje mnogo toga može postići.

Škola permakulture

Udruženje Nešto više u novembru organizira međunarodno certificiranu školu permakulture u Mostaru, u saradnji s Uredom za permakulturu Hrvatske. Praksa će biti upravo na farmi Nešto više. Tečaj počinje 11. 11. i traje deset dana. I u 2017. godini nastavit će, kažu, s tematskim radionicama permakulture, također na farmi u Humilišanima, okupljajući permakulturaše iz BiH i drugih zemalja.

Nastavak aktivnosti

Iz udruženja Nešto više pozivaju sve zainteresirane da posjete njihovo ogledno dobro te da se uključe u aktivnosti učenja, širenja i primjene znanja o uzgoju hrane koja doprinosi zdravlju, a ne one koja ga narušava, kako je to danas često slučaj. Također poručuju: najzdravija je ona hrana koju sami lokalno uzgojimo, stoga je pravo vrijeme da se uhvatimo u koštac s negativnim trendovima koji nas otuđuju od prirode i pobrinemo se da ponovno jedemo kvalitetno te da znamo odakle hrana koju jedemo zapravo dolazi.

U Mostaru i Bosni i Hercegovini ljudi još ne misle onoliko koliko bi trebali o sprezi načina života, hrane i zdravlja, ali činjenica jeste da se sve češće govori o ovoj i sličnim temama. Učenje i prakticiranje permakulture može unaprijediti kvalitet života pojedinaca i zajednica u BiH na nevjerovatne načine, stoga može biti ulaznica u svjetliju budućnost za sve nas.

U pripremi su i novi projekti, čija će realizacija ovisiti o raspoloživim sredstvima, ali neke od ideja su uzgoj gljiva, akvaponija, izgradnja infrastrukture te korištenje solarne i energije vjetra za potrebe imanja, prerada voća i povrća, agroturizam, gradnja objekata prirodnim materijalima…

Farma se i dalje gradi i unapređuje svakim danom, a svi zainteresirani i volonteri su dobro došli u svako doba, poručili su iz Udruženja građana Nešto više.

 

(Sanel Kajan, Al Jazeera)