BiH: Obilježeno 20 godina od genocida u Srebrenici

12 Jul 2015

Tužnu srebreničku priču još strašnijom čini podatak Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine da među 6.241 žrtvom sa ukopom u subotu ima 440 maloljetnika

U Srebrenici je obilježena 20. godišnjica genocida komemoracijom za sve poginule i ukopom 136 žrtava genocida, kojoj je prisustvovalo nekoliko desetina hiljada osoba, rodbine, visokih zvani?nika, te ljudi iz Bosne i Hercegovine i cijeloga svijeta.

Nakon dženaze i ukopa posmrtnih ostataka, nad mezarima su ostali uplakani ?lanovi porodica. Do sada je od 8.372 žrtava, njih oko 6.800 identifikovano dok ih je skoro 6.400 ukopano.

Imena ubijenih, prona?enih nakon dvije decenije u masovnim grobnicama, pro?itana su uz jecaj i krike ?lanova porodica dok su tabuti sa njihovim posmrtnim ostacima nošeni na rukama do grobnica u kojima su kona?no pronašli smiraj.

Dženazu-namaz klanjao je reis-ul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazovi?. On je pozvao da se nikad i nikome ne ponovi Srebrenica.

Neposredno prije toga, desio se incident sa predsjednikom Vlade Srbije Aleksandrom Vu?i?em koji je potom napustio Memorijalni centar Poto?ari.

Obilježavanje godišnjice genocida je po?elo ?komemoracijom koju je otvorio na?elnik opštine Srebrenica ?amil Durakovi?.

“Nakon 20 godina bezimene smrti, 136 žrtava ?e dobiti svoja imena. Me?u njima je 18 maloljetnika. To su moji vršnjaci, ja sam slu?ajno živ”, kazao je Durakovi? dodaju?i da je umiranje i ubistvo tih ljudi bilo mnogostruko i da je trajalo jako dugo.

On je napomenuo kako porodice stradalih ne koriste jezik mržnje i zalažu se za mir, ali život u Srebrenici nimalo nije lak. Nekada je život teško podnošljiv. Isto tako je rekao kako je teško gledati srebreni?ke majke koje u neimaštini odgajaju svoju djecu.

“Recite nam gdje su kosti naših najmilijih i to ?e biti pružena ruka pomirenja”, istakao je Durakovi?.

Bivši ameri?ki predsjednik Bill Clinton, koji je sa NATO saveznicima pokrenuo vazdušnu ofanzivu nakon pada Srebrenice koja je dovela do mirovnih pregovora i završetka rata u BiH, kazao je da nikada više ne želi vidjeti stratište kao što je Srebrenica.

“Samo Bog zna zašto su vas poštedili kad su vaše familije ubijene. Poruka pomirenja i nade koju ste vi gospodine Durakovi?u ovdje prenijeli pokazuje da, možda, postoji neka viša mudrost iznad toga”, kazao je bivši ameri?ki predsjednik.

“Drago mi je što je mir održan, ali mi smo dužni ljudima koji su ovdje izgubili svoje živote. Iz dubine srca, ja volim ovo mjesto, ne želim nikada više da vidim ovakvo stratište. Ali svijetom još uvijek dominira rat zasnovan na etni?koj pripadnosti, rasi i vjeri”, dodao je on.

Clintona su po dolasku u Memorijalni centar pozdravile predstavnice srebreni?kih udruženja.

Na komemoraciji su se obratili i Serge Brammertz, glavni tužilac Haškog tribunala,Theodor Meron, predsjednik Haškog tribunala, Valentin Inzko, visoki predstavnik me?unarodne zajednice u BiH, Jan Eliasson, zamjenik generalnog sekretara UN, jordanska kraljica Noor, Ahmet Davuto?lu, premijer Turske, Kolinda Grabar – Kitarovi?, predsjednica Hrvatske, Borut Pahor, predsjednik Slovenije, te Dragan ?ovi?, ?lan Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Incident sa Aleksandrom Vu?i?em se dogodio pošto se on poklonio žrtvama na centralnom spomeniku. Nakon što je izviždan na njega i njegovu pratnju ba?ene su kamenice, te je došlo do naguravanja, pa su se Vu?i? i pratnja ubrzanim korakom uputili prema automobilima.

Reis-ul-ulema je pozvao prisutne da ostanu dostojanstveni iz poštovanja prema žrtvama.

Tužnu srebreni?ku pri?u još strašnijom ?ini podatak Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine da me?u 6.241 žrtvom sa ukopom u subotu ima 440 maloljetnika. U Poto?arima je, tako, svaka 14 sahranjena žrtva dijete.

Žrtve genocida u Srebrenici prona?ene su na više od 150 razli?itih lokacija, od ?ega 76, uglavnom sekundarnih, masovnih grobnica.

Najstarija žrtva koja je u subotu ukopana u Poto?arima je Jusuf Smajlovi?, ro?en 1920. godine.

Posljednjem ispra?aju žrtava prisustvovalo je i 8.000 u?esnika Marša mira koji su prepješa?ili put od Nezuka do Poto?ara. Tim je putem prije 20 godina krenulo na hiljade srebreni?kih muškaraca i dje?aka, od kojih veliki dio nikada nije dospio do teritorije koja je bila van kontrole snaga Vojske Republike Srpske (VRS). Uhva?eni su i ubijeni.

Istovremeno, izložba “Srebrenica – Poto?ari 1995. – 2015.”, postavljena u Memorijalnoj sali, sastoji od selekcije fotografija ?uvenih svjetskih i fotografa iz BiH. To su Ron Haviv, Darko Bandi?, Zijad Gafi?, Tarik Samarah, Danilo Krstanovi?, Kadir van Lohuiezen, Dado Ruvi? i Muhamed Mujki?.

Tako?er, na izložbi su prilozi Me?unarodnog krivi?nog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), Suda BiH, Me?unarodne komisije za nestale osobe (ICMP) i Instituta za nestale BiH.

U sklopu ovog dijela izložbe nalazi se i sada ve? klasi?ni umjetni?ki rad bosanskohercegova?ke vizualne umjetnice Šejle Kameri? pod nazivom “Bosnian Girl”.

Pored ovih eksponata, u Memorijalnoj sobi postoji stalna postavka Memorijalnog centra koja se naziva “Crna soba – Li?ne pri?e” u kojoj su izloženi neki od li?nih predmeta žrtava prona?enih u masovnim grobnicama.

U sklopu Memorijalne sale nalazi se projekciona dvorana gdje ?e se prikazivati filmovi “Srebrenica 1995.” autora Lesslieja Woodheada i Muhameda Mujki?a i video “ICTY Remembers: Srebrenica Genocid” koji je napravio MKSJ.

Brojne delegacije u Poto?arima

Vu?i?a su po dolasku u Memorijalni centar do?ekale predstavnice srebreni?kih udruženja i na rever mu zaka?ile Srebreni?ki cvijet.

Prije polaska za Srebrenicu, Vu?i? je izjavio da Srbija jasno i nedvosmisleno osu?uje užasni zlo?in koji se prije 20 godina dogodio u Srebrenici i gnuša se onih koji su u njemu u?estvovali.

“Dvadeset godina je prošlo od stravi?nog zlo?ina koji se dogodio u Srebrenici. Ne postoje re?i kojima bilo ko može da izrazi žal i tugu za nastradalima, kao i bes i ogor?enje prema onima koji su taj monstruozni zlo?in po?inili. Srbija, jasno i nedvosmisleno, osu?uje taj užasni zlo?in, gnuša se onih koji su u njemu u?estvovali i nastavi?e da ih privodi pravdi”, naveo je Vu?i?, te dodao:

“Moja obaveza je da se poklonim žrtvama, to je ?in kojim se odre?ujemo prema budu?nosti. A ta – naša zajedni?ka budu?nost, nikako ne može da bude žrtvovana zbog bilo ?ije, li?ne, ili nacionalne sebi?nosti. Toga ne sme da bude me?u tolikim grobovima”.

“Kako se približavamo 20. godišnjici potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, prisje?amo se da je srebreni?ka tragedija u?inila da se me?unarodna zajednica pokrene i zaustavi ubijanje civila, da kona?no zaustavi rat. Danas su Sjedinjene Države opredijeljene da zajedno sa svojim partnerima na Balkanu nastave pomagati zacjeljivanju rana iz prošlosti. Iskažimo zajedno po?ast srebreni?kim žrtvama i njihovim najmilijim kroz izgradnju budu?nosti u kojoj ?e svi ljudi u Bosni i Hercegovini i na Balkanu živjeti zajedno u miru”, navodi se u izjavi predsjednika Sjedinjenih Ameri?kih Država koju je u subotu objavila Bijela ku?a.

Inicijator prve i druge rezolucije o genocidu u Srebrenici koje su 2010. i 2015. usvojene u parlamentu Kanade, idejni tvorac Svjetskog dana bijelih traka u Kanadi, ?lan Kluba prijatelja BiH u kanadskom parlamentu – Brian Masse – povodom 20 godina od genocida u Srebrenici izdao je saopštenje u kojem se, izme?u ostalog, navodi:

“Vrlo je bitno da koristimo lekcije nau?ene iz Srebrenice koje služe u osporavanju mržnje i netrpeljivost, te da se dalje u?i o historiji ratnih zlo?ina izvršenih u Bosni i Hercegovini 1992-1995. godine. Nedavno sam predložio drugu rezoluciju o genocidu u Srebrenici u kojoj je pokazana važnost sje?anja na ovaj genocid i koja potvr?uje podršku Kanade za bošnja?ku zajednicu koja i dalje živi sa traumama i patnjama. U ovoj rezoluciji se ponavlja važnost rada na istini, pravdi i pomirenju.”

AI: Uskra?ena pravda i istina

Hiljadama porodica žrtava genocida u Srebrenici još se uskra?uje pravda, istina i obešte?enje, saopštila je grupa za ljudska prava Amnesty International (AI), dok svijet obilježava 20. godišnjicu masakra u kome je ubijeno više od 8.000 ljudi.

Dvije decenije nakon što je svijet okrenuo pogled od najtežeg zlo?ina po?injenog u Evropi od 1945., porodice žrtava genocida još ?ekaju na pravdu, izjavio je John Dalhuisen, direktor Amnesty Internationala za Evropu i centralnu Aziju.

“Umesto da blijedi s vremenom, za sve vlasti u Bosni i Hercegovini potrebno je da priznaju da je pokajanje za te zlo?ine hitnije nego ikada. Što duže krivci uživaju imunitet i mrtvi ostaju u masovnim grobnicama, duža je bolna rana koja dodatno podgrijava opasne i uporne etni?ke podijele”, kazao je Dalhuisen.

Dvadeset godina nakon što su bosanski Srbi prodrli u srebreni?ku enklavu, “zašti?enu zonu” UN-a, i masovno pogubili hiljade bošnja?kih muškaraca i dje?aka, sudbina i podaci o više od 1.000 ljudi još su nepoznati. Tijela skoro 7.000 žrtava genocida su ekshumirana, identifikovana i ukopana. Izvla?enje i identifikacija oko 1.000 posmrtnih ostataka još je u toku, saopštio je Amnesty International.

Ukupno, više od 8.000 ljudio širom zemlje je “nestalo” otkako je rat okon?an 1995. godine, a nacionalnom Institutu za nestale osobe uskra?uju se sredstva iz godine u godinu. Zakon o nestalim osobama još nije u potpunosti proveden, ostavljaju?i porodice nestalih bez šanse za obešte?enjem. Fond za pomo? porodicama nestalih tek treba da se oformi, uprkos što je zakon uveden u 2004. Zvani?ne politike i zakoni ne priznaju genocid, ?ak i školski programi ne pominju zlo?ine u Srebrenici. Proces pomirenja nije napredovao, a unutrašnje etni?ke podjele još su prisutne, navodi ova me?unarodna organizacija.

Uprkos krivi?nom progonu glavnih tvoraca genocida u Srebrenici – Radovanu Karadži?u, Ratku Mladi?u i Slobodanu Miloševi?u – pred Me?unarodnim krivi?nim sudom za bivšu Jugoslaviju i presudama za 74 ostalih u Tribunalu, postoji još veliki broj neriješenih slu?ajeva. Krivi?ni progon zlo?ina po me?unarodnom pravu pred doma?im sudovima odvija se veoma sporo. Ogromna ve?ina osumnji?enih za ratne zlo?ine i zlo?ine protiv ?ovje?nosti još je na slobodi, sigurni da, bez politi?ke volje, nikada ne?e biti krivi?no gonjeni. Dok Bosna i Hercegovina poduzima pozitivne korake ka pove?anju resursa za krivi?ni progon ratnih zlo?ina, finansiranje je još nedovoljno i vlada sporo provodi državnu strategiju za ratne zlo?ine. Potrebno je pokrenuti nove istrage i procese i garantirati zaštitu svjedoka u cilju da se osigura da oni svjedo?e bez straha, navodi se u saopštenju.?

?”Srebrenica ne samo da je mra?ni podsjetnik na sposobnost ljudskog roda da ?ini nemoralna djela nego i na neuspjeh me?unarodne zajednice da sprije?i genocid”, izjavio je Dalhuisen i dodao:

“Dvadeset godina ?elnici u Bosni i Hercegovini odbijaju priznati da su tijela ukopana, doslovno i metafori?ki. Efektivne mjere moraju se poduzeti bez dodatnih odgoda u cilju ublažavanja patnje onih koji još ?ekaju na istinu i pravdu. Bez odgovornosti, pravde i obešte?enja, trajno pomirenje nikada se ne?e posti?i.”

Više od 8.000 (zvani?na procjena: 8,732) bošnja?kih muškaraca i dje?aka ubijeno je nakon što je vojska bosanskih Srba napala Srebrenicu 10 i 11. jula 1995. godine, “zašti?enu zonu” UN-a, uprkos prisustvu mirovnih snaga UN-a. Evropski parlament zvani?no je proglasio 11. juli Danom sje?anja na genocid širom Evropske unije. Rusija je 8. jula uložila veto na rezoluciju Vije?a sigurnosti UN-a o genocidu u Srebrenici. Rezolucija bi priznala zlo?in u Srebrenici kao genocid i priznala bi hitnu potrebu osiguranja pravde za žrtve i dugoro?ne podrške preživjelima, uklju?uju?i i žrtve seksualnog nasilja, i pojašnjavanje sudbine i podataka o više od 8.000 nestalih iz rata, isti?e se u saopštenju AI.

“Bosna i Hercegovina bi trebala usvojiti strategiju tranzicijske pravde – sveobuhvatni nesudski okvir koji se bavi zanemarenim pitanjima vezanim za ratne zlo?ine i teška kršenja ljudskih prava tokom rata. Tako?er bi trebala usvojiti zakon na nivou države koji kriminalizira genocid i poricanje ratnih zlo?ina i provesti strategiju u cilju dostizanja efikasnije pravde i obešte?enja”, saopštio je Amnesty International povodom 20. godišnjice genocida u Srebrenici.

Više od 8.000 (zvani?na procjena: 8,732) bošnja?kih muškaraca i dje?aka ubijeno je nakon što je vojska bosanskih Srba napala Srebrenicu 10 i 11. jula 1995. godine, “zašti?enu zonu” UN-a, uprkos prisustvu mirovnih snaga UN-a. Evropski parlament zvani?no je proglasio 11. juli Danom sje?anja na genocid širom Evropske unije. Rusija je 8. jula uložila veto na rezoluciju Vije?a sigurnosti UN-a o genocidu u Srebrenici. Rezolucija bi priznala zlo?in u Srebrenici kao genocid i priznala bi hitnu potrebu osiguranja pravde za žrtve i dugoro?ne podrške preživjelima, uklju?uju?i i žrtve seksualnog nasilja, i pojašnjavanje sudbine i podataka o više od 8.000 nestalih iz rata, isti?e se u saopštenju AI.

(Dženana Halimovi?, Slobodna Evropa)

Podelite ovu stranicu!