BiH: Nemoralno korištenje ‘bijelog hljeba’

27 Dec 2014

Nezavisni stručnjaci smatraju da je nemoralno da se političarima u BiH narednih godinu dana daje plata za nerad

Javnost u Bosni i Hercegovini proteklih dana bruji o odluci više od 50 zastupnika prošlog saziva Zastupničkog doma Parlamenta bh. entiteta Federacije BiH da iskoriste pravo na isplatu svoje prosječne zastupničke plaće u narednih godinu dana, odnosno da koriste takozvani “bijeli hljeb”.

Pravo na “bijeli hljeb” imaju oni zastupnici koji nisu ponovno izabrani na poziciju koju su do okončanja mandata obavljali, odnosno nisu izabrani na neku drugu zastupničku poziciju, a koji ne idu u penziju ili nemaju osigurano radno mjesto nakon okončanja mandata.

Prema zakonskom pravu, poslanici Federalnog parlamenta bi za narednih 12 mjeseci primili više od 15.000 eura, a ta cifra je znatno više ako se radi o Parlamentu BiH, gdje zastupnici imaju najviša mjesečna primanja.

Zbog ustrojstva BiH sa kantonalnim, entitetskim i državnim parlamentima i skupštinama, trenutno je teško reći koliko ministara, zastupnika, delegata… ima pravo na korištenje “bijelog hljeba”.

Javnost, ali i nevladin sektor i intelektualci smatraju da je ovakav zahtjev neprihvatljiv, s obzirom na izuzetno tešku situaciju u zemlji, uglavnom izazvanu, kako kažu, neradom politički izabranih zakonodavaca.

Tijana Cvjetićanin, koordinatorica istraživanja na projektu “Istinomjer”, koji se primarno bavi praćenjem i analizom ispunjavanja predizbornih obećanja političkih partija, navodi da su političke stranke u oba bh. entiteta bile u potpunosti neučinkovite.

“Kad se pogledaju sve stranke i u Federaciji i u Republici Srpskoj i na državnom nivou, svi skupa su u potpunosti ispunili u ovom mandatu oko nekih četiri do pet posto obećanja datih u predizbornim kampanjama 2010. godine”, kazala je ona.

Cvjetićanin dodaje da stranke u principu imaju programe koje ne implementiraju, odnosno da najveći broj tih obećanja ostane u potpunosti neispunjen.

Dugotrajno konstruiranje

Projekt menadžer Centra civilnih inicijativa BiH, Ivica Čavar, navodi da se skoro devet mjeseci čekalo na konstituiranje državnog Parlamenta.

“Kada je u pitanju zakonodavna aktivnost, koja je primarna aktivnost Parlamenta, prošli saziv Parlamentarne skupštine BiH je jedan od najlošiji saziva ikada. Zadnji saziv je duplo manje učinkovit od saziva 2006-2010, a skoro tri puta lošiji od onog od prije 2006.”, dodao je Čavar.

Kako on kaže, usvojeno je 85 zakona, dok je odbijeno 67 predloženih zakona, po čemu je Parlament BiH jedinstven, jer je skoro jednak broj odbijenih i prihvaćenih zakona.

Projekt menadžer CCI-a kaže da se vlast više bavila samom sobom, umjesto da se posvete problemu građana Bosne i Hercegovine, što najbolje oslikavaju brojne rekonstrukcije vlasti, koje su obilježile protekli mandat.

Čavar napominje da su, i uz takav loš učinak, poslanici državnog Parlamenta ostvarivali mjesečna primanja od 2.500 pa do 3.500 eura, što je, kako on kaže, nezamislivo u državi gdje prosječna plaća jedva prelazi 400 eura, a nezaposleno je više od pola miliona građana.

Lejla Deronja Suljić, konsultantica CCI-a za monitoring rada Parlamenta FBiH, navodi da je permanentna politička kriza primarna odrednica koja karakterizira saziv Parlamenta FBiH u mandatu 2010-2014.

Ona se, kako kaže, najprije manifestirala kroz sporost konstruiranja Parlamenta, a potom i kroz bezuspješne promjene izvršne vlasti.

Deronja Suljić dodaje da je Parlament FBIH više od polovine svog mandata proveo radeći bez programa rada.

“Pri tome je, u onim godinama u kojim je donesen program rada, njegova učinkovitost bila veoma niska. Realizacija zakona u godinama sa usvojenim programom rada na godišnjem nivou je bila 13 posto”.

Konsultantica za monitoring rada Parlamenta FBiH kaže da je u četiri godine mandata prošlog saziva predloženo 329 zakona, dok su federalni poslanici usvojili 143 zakona. Također, brojni prijedlozi zakona su i dalje u proceduri, što znači da nisu mogli biti usvojeni do isteka mandata proteklog saziva.

Velika primanja

“Ako radite jedan mandat u državnom Parlamentu, onda možete da ostvarite 2,5 do tri tisuće eura mjesečno. Onda je lako izračunati da su neki za period od četiri godine ostvarili prihode veće od 150.000 eura. Ako uzmemo ukupni životni standard građana, jednostavno treba donijeti odluku da se ukine ta mogućnost. To treba raditi sada, na početku mandata, a ne u izbornoj godini, kao što se to pokušalo u ovoj izbornoj godini”, ocijenio je Ivica Čavar.

Neopravdano odsutni

Ono što je karakteristično za prošli saziv Parlament FBIH jeste veliki broj neopravdano odsutnih poslanika sa plenarnih sjednica, dodaje Deronja Suljić.

“Ovaj problem je posebno izražen u Predstavničkom domu, gdje su redovno imali odsustvo od 20 do 30 poslanika sa sjednica. To je poražavajući podatak, ako uzmemo u obzir činjenicu da od 98 poslanika u Predstavničkom domu, njih 93 je profesionaliziralo svoj status u prethodnom mandatu, a 13 od 58 delegata Doma naroda su se opredijelili da ne primaju platu parlamenta FBIH. Ostatak je profesionalizirao svoj mandat”.

Profesor Esad Bajtal, sociolog, psiholog i nezavisni istraživač, navodi kako je “nemoralno tražiti pravo na ‘bijeli hljeb’ u državi koja prema istraživanjima spada među 13 najjadnijih zemalja na svijetu, gdje polovina građana živi na granici siromaštva, a narednih 700.000 građana živi ispod granice siromaštva”.

Profesor Bajtal dodaje da je nenormalno da u takvoj situaciji poslanici, predstavnici naroda, žele da bez rada primaju godinu dana enormna mjesečna primanja.

“To je patologija vladalačkog uma, koja sebi namiče ono što joj po moralnim i ljudskim uzusima ni na koji način ne pripada”, ocijenio je Bajtal.

Profesor Bajtal ističe da je u BiH prisutna 20-godišnja priča o zaštiti vitalnog nacionalnog interesa, gdje su “zaštitnici vitalnih nacionalnih interesa prebogati, dok je narod gladuje”.

On smatra da je traženje prava na korištenje ‘bijelog hljeba’ u Bosni i Hercegovini “slučaj za psihijatriju”.

“Ovdje već ulazimo u zonu patološkog uma, jer je nemoralno i nenormalno pozivati se na to pravo, iako ništa nisu radili dok su bili na vlasti”.

Profesor Mirza Kušljugić je bivši zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH koji nije iskoristio pravo na “bijeli hljeb” jer ga je po isteku mandata čekao posao na Univerzitetu u Tuzli.

Kako kaže, ne bi uopće ulazio u Parlament da nije bio prethodno stalno zaposlen, odnosno da nije imao posao koji ga je čekao. Navodi kako je bilo više inicijativa za smanjenje plaća politički izabranih predstavnika, ali koje nikada nisu ozakonjene. “Prijedlog da se smanje plate u svim parlamentima, prije svega u Državnom parlamentu, prošao je Predstavnički dom, ali nažalost nije prošao Dom naroda”, kazao je Kušljugić.

Redukcija prava

Kako smatra profesor tuzlanskog Univerziteta, trenutna situacija je takva da se prava poslanika, pa i pravo na “bijeli hljeb”, trebaju reducirati, a da je pravi put da se prouče iskustva susjednih zemalja.

Jasmin Duvnjak je osam godina bio poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, ali nije iskoristio pravo na “bijeli hljeb”, iako nije bio stalno zaposlen prije ulaska u Parlament, odnosno nije ga čekao posao.

Kako kaže, trenutno je zamjenik predsjedavajućeg skupštine Zeničko-dobojskog kantona, ali ne u svojstvu profesionalca, pošto propisi tog kantona to ne dozvoljavaju. Pored toga, honorarno radi kao glasnogovornik kantonalnog ogranka Stranke demokratske akcije, te kao koordinator političke akademije te stranke.

Duvnjak kaže da je prije pet godina odlučio da neće koristiti pravo na “bijeli hljeb”, iako ga nije čekalo stalno radno mjesto. Takvu odluku je donio zbog, kako kaže, općeg stanja u zemlji, te da je to individualna gesta, a ne slanje poruke.

“Ja ne želim da ispadne da sam ja sada neki Robin Hood, ja sam jednostavno odbio da aktiviram zakonsko pravo na koje imam pravo. Nije mi cilj da nekome šaljem poruku, jednostavno radim nešto što smatram potpuno politički odgovornim u ovim teškim vremenima”. Zbog odbijanja prava na “bijeli hljeb”, trenutna primanja su mu gotovo četiri puta niža od onih koje je imao kao federalni poslanik.

Duvnjak dodaje da iako ne želi slati poruku, smatra da je pravo vrijeme da se ličnim primjerima mijenjaju određene političke prakse, te da se mijenjaju stvari koje su izazvale gnjev javnosti.

On je 2009. pozivao na reduciranje materijalnih prava političara, za šta, kako kaže, nije bilo sluha. Bivši federalni poslanik smatra da bi pravo “bijelog hljeba” mogli i trebali iskoristi oni koji zaista nemaju druge mogućnost, odnosno oni koji nisu u mogućnosti naći posao. Ipak, i tu treba biti ograničenja, navodi Duvnjak, pa bi taj period trebao ograničiti na period od tri do šest mjeseci, a primanja uskladiti sa prosječnom plaćom u Federaciji BiH.

“Inače bi neko primio više od 15.000 eura za godinu dana nerada, što je ipak previše”, dodao je Duvnjak.

Predstavnici nevladinog sektora i profesor Bajtal navode da bi, s obzirom na socioekonomsku situaciju i učinak vlasti, u potpunosti trebalo ukinuti mogućnost isplate “bijelog hljeba”.

(Mario Pejović, Al Jazeera)

Podelite ovu stranicu!