BiH: Javni servisi kao privatni politički megafoni

06 Aug 2015

Milorad Dodik, redovno je glavna uloga na RTRS-u, sporedne su također članovi stranke, dok se svi koji drugačije misle pojave najčešće kao statisti. I ostali su javni servisi pokazali otvoreno koga zastupaju

Mediji u BiH naro?ito javni sve su otvorenije glasnogovornici vladaju?ih elita. Tako nerijetko glavna su, sporedna i epizodna uloga centralnih informativnih emisija i to sve u istih pola sata. RTRS redovno demonstrira kako je odana Predsjedniku RS Miloradu Dodiku. On ima gotovo redovnu rezervisanu minutažu a nedavno su mu dodijelili prvu tre?inu svog glavnog Dnevnika. Na ovom se primjeru, izme?u ostalog vidi kako se politika igra medijskom scenom u BiH, ali i šta to proizvodi.

Medijska nezavisnost je temelj svakog demokratskog društva – ovaj stav, ako i važi negdje, u BiH je daleko od stvarnosti. Politi?ki se milje odavno potrudio da se bh. mediji u?ine što zavisnijima, prvenstveno o politi?kom uticaju koji kontroliše finansijke tokove, kako javne, tako i privatne, jer su mahom najve?e kompanije koje se oglašavaju pod palicom kumova, prijatelja ili strana?kih miljenika.

Mada ovo ne bi smjelo važiti za javne emitere, upravo su oni godinama bili dežurni navija?i za svoje strana?ke pokrovitelje. U nekim su slu?ajevima bili opozicija, a u nekim pozicija.

Tako ve? godinama SNSD, kako smatraju medijski stru?njaci, ima svoju televiziju – RTRS. Prvi ?ovjek entiteta i stranke Milorad Dodik, redovno je glavna uloga, sporedne su tako?er ?lanovi stranke, dok se svi koji druga?ije misle pojave naj?eš?e kao statisti.

Tako je, nedavno u centralnoj informativnoj emisiji Dodik bio glavni lik, koji je u šestominutnom prilogu davao mišljenje o svemu i sva?emu, a ponajprije na blog ameri?ke ambasadorice u BiH Morin Kormak. Red novinarskih prepri?avanja predsjednikovog stava, a onda red Predsjednika. Pravilo druge strane ne važi, osim ako se ne ra?una da su dijelovi bloga iskorišteni za podlogu predsjedni?kim tvrdnjama i vrije?anje predstavnika jedne od najve?ih svjetskih sila.

Što ne paše aktuelnim politi?kim igra?ima, ne?e ni na?i u programu, ili ?e biti uskla?eno s njima. Ne pokazuje to samo primjer RTRS. I ostali su javni servisi pokazali kako uspješno navoditi mlin tamo gdje im idu simpatije, kaže sekretar udruženja BH novinari Borka Rudi?.

„?injenica je da je za direktora RTRS, recimo, došla osoba direktno iz kabineta premijerke tog entiteta. To eklatantno govori o tome koji su kriteriji bili klju?ni u izboru. Javni servisi uopšte ne komuniciraju sa gra?anima na na?in da zadovoljavaju njihove potrebe ve? potrebe vladaju?ih struktura. To je najo?itije na primjeru RTRS,a li ni ni druga dva servisa nisu imuna od politi?kih uticaja”, konstatuje Rudi?.

„Apsolutno, apsolutno“ – ve? su u novinarskim krugima ove rije?i, pra?ene klimoglavom Darijana Babi?a, novinara FTV, tadašnjem predsjedniku SDP BiH Zlatku Lagumdžiji postale legendarne.

Pokazalo je to kako se po instrukcijama radi, te na ?iji je mlin tada ovaj javni servis navodio vodu. Zanimljivo je da je sankcije Babi?u tada izrekao urednik ove ku?e Bakir Hadžiomerovi?, koji ?e, na prvim izborima nakon toga, postati kandidat za ?lana Predsjedništva BiH ispred SDP.

Drugovanje medija i politike svojstveno je kako javnim servisima, tako i privatnim medijima, koji profesionalizam ?esto zamijene senzacionalizmom, zastupaju mišljenja „svojih“ politi?ara, što ima uticaja i na to kako promatraju odre?eni problem.

Javnost je tako slu?ena, kaže profesor na Sveu?ilištu u Mostaru Slavo Kuki?. Na vlastitoj je koži osjetio mo? medija i šta nosi sloboda javne rije?i.

„Nažalost smo izgubili javne servise, koji su kao takvi funkcionirali desetak godina. Ta ocjena je najradikalnija kod RTRS. Kada gledate taj ‘javni servis’ on tako neodoljivo asocira na paljansku televiziju u prvoj polovici devedesetih godina. On je u službi jednog ?ovjeka koji posjeduje apsolutnu mo? u RS. Deformacije se mogu osjetiti i na druga dva javna servisa, ali manje. S druge strane, imamo problem i s privatnim medijima. Znam da svuda funkcioniranju na istoj matrici, ali kako funkcioniraju u BiH najbolje odslikava primjer Zakona o radu. Najja?i sarajevski portali su se utrkivali u promoviranju Zakona o radu i jedna privatna TV tako?er. Jedan se portal ponašao kao da je u Sjevernoj Koreji, te je objavljivao i sva privatna pisma potpore premijeru FBiH Fadilu Novali?u“, komentariše Kuki?.

Zakon o radu poslužio je u istom dnevniku RTRS i kao na?in da se SNSD obra?una sa predsjednicom Saveza sindikata RS Rankom Miši?, koja je u Sarajevu dala podršku svojim kolegama.

„Ono što me posebno žalosti jeste predstavnica Sindikata RS Ranka Miši?. Mislim da je ona više branila stavove SDP i DF koji su na neki na?in suštinski i dali instrukcije Sindikatu“, rekao je Slaviša Mihailovi?, delegat SNSD u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

Selekcija informacija, zabrane gostovanja i davanja izjava, uskra?ivanje akreditacija za ulazak u Palatu predsjednika RS, napadi na urednike portala Ta?no.net, upad u redakciju portala Klix.ba pokazuju u kojoj mjeri politika ako ne može da kontroliše, može da teroriše. Ide se ?ak i do li?nih vrije?anja, što je na svojoj koži osjetila Gordana Katana, novinarka Oslobo?enja kada je Dodika upitala, po njega, o?ito neugodno pitanje.

„Dolazite iz medija koji je takav i dolazite naravno iz naroda koji je takav, vi to ho?ete namjerno da uradite. Zahvaljuju?i vama otkazao sam u institucijama RS da se uzima vaš list“, odgovorio je Dodik.

Zabijanje glave u pijesak, odnosno ?itanje samo onog oku ugodnog štiva, odavno je praksa u bh politi?kom životu.

Tako su i pojedini šefovi iz SDA otkazivali pretplatu na Dnevni Avaz, ?iji je osniva? njihov politi?ki suparnik Fahrudin Radon?i?, dok je Dnevni list iz života HDZ-ovih politi?ara bio izop?en, kako su tvrdili njegovi urednici, po nalogu predsjednika stranke Dragana ?ovi?a. U još goroj situaciji su lokalni javni mediji, kaže Borka Rudi?.

„Imamo potpuno apsurdnu situaciju da je predsjenik skupštine jednog kantona i predsjednik skupštine javnog medija. To je situacija koja govori da ni na lokalnom nivou nemamo medije koji rade u interesu gra?ana“, navodi Borka Rudi?.

Ne ?udi stoga što je BiH po slobodi medija na 108. od 199 zemalja prema rangiranju organizacije Freedom House.

(Dženana Halimovi?, Slobodna Evropa)

Podelite ovu stranicu!