BiH i Srbija među državama sa najvećom korupcijom u Evropi

16 Nov 2016

Najlošije rezultate u Evropi i Centralnoj Aziji ostvarili su Armenija, Bosna i Hercegovina, Litvanija, Kazahstan, Moldavija, Rusija, Srbija i Ukrajina, navodi Transparency International

Bosna i Hercegovina i Srbija su među osam najkorumpiranijih država Evrope i Centralne Azije prema mišljenju njihovih građana, otkriva istraživanje Transparency Internationala.

Transparency International predstavio je rezultate Globalnog barometra korupcije za 2016. godinu – istraživanje koje ispituje percepciju građana o korupciji u 42 države Evrope i Centralne Azije.

Od država regije, najbolje je ocijenjena Slovenija.

Prema ovom istraživanju, 27 posto građana BiH i 22 posto građana Srbije je bilo u situaciji, u posljednjih godinu dana, dati mito nekom od javnih službenika.

„Najlošije rezultate u Evropi i Centralnoj Aziji, prema odgovorima koje su dali građani ovih zemalja, ostvarile su Jermenija, Bosna i Hercegovina, Litvanija, Kazahstan, Moldavija, Rusija, Srbija i Ukrajina. Ove zemlje su dobile negativne ocjene u svim ključnim pitanjima korupcije u istraživanju, što ukazuje na stvarne i ozbiljne korupcijske izazove u ovim zemljama koje hitno treba riješiti. Ove zemlje karakteriše veliki broj građana koji poslanike u parlamentu doživljavaju kao korumpirane, visoke stope podmićivanja i nepovoljno društveno okruženje za lični angažman u borbi protiv korupcije“, navodi se u izvještaju Transparencyja.

„Rezultati iz drugih zemalja predstavljaju mješavinu pozitivnih, osrednjih i negativnih ocjena – što djelomično odražava različitu prirodu korupcijskih izazova koji postoje u ovoj raznovrsnoj oblasti. U nekim od ovih zemalja, poput Azerbejdžana, stopa podmićivanja je veoma visoka, ali samo oko jedne trećine ljudi smatra da je korupcija jedan od najvećih problema na koji bi se vlada trebala fokusirati. Druge, pak, zemlje, poput Španije, imaju veoma niske stope podmićivanja, ali dvije trećine građana misli da je korupcija jedan od najvećih problema s kojima se suočava ova zemlja“, navodi se u izvještaju.

Društvena prihvatljivost

Dvije trećine građana Kosova, Španije i Moldavije korupciju ocjenjuje kao glavni problem (između 65 i 67 posto).

Više od polovine građana BiH, Srbije i Hrvatske smatra da nije društveno prihvatljivo prijaviti korupciju.

“Vlasti ne čine dovoljno da suzbiju korupciju, jer pojedinci na vrhu od nje imaju koristi. Samim tim što su su na vrhu piramide moći, korumpirane elite i oligarhe je teško svrgnuti. Ali, svjedoci smo da se to može učiniti kada ljudi zajednički istupe i traže više odgovornosti od svojih vođa i kada postoji nezavisno pravosuđe koje će ih natjerati da odgovaraju”, izjavio je povodom promocije ovog istraživanja Hoze Ugaz, predsjedavajući međunarodnog Odbora direktora TI-ja.

Transparency International ističe važnost jačanja nezavisnosti pravosuđa i otklanjanja utjecaja izvršne vlasti na pravosuđe, te usvajanja sveobuhvatnog i primjenjivog zakonskog okvira za zaštitu prijavitelja korupcije.

„Nažalost, postoji niz prepreka za veći lični angažman građana u borbi protiv korupcije. Mnogi ljudi se boje negativnih posljedica ukoliko prijave korupciju, što zaista i jeste slučaj budući da značajan postotak ljudi koji su prijavili slučajeve podmićivanja tvrde da su u nedavnoj prošlosti zbog toga trpjeli posljedice. Visoke stope podmićivanja, društvena stigma protiv prijavljivanja, kao i nedostatak političkih i građanskih prava doprinose bezvoljnosti i nesklonosti građana da se lično uključe u aktivnosti borbe protiv korupcije. Nova pravila o lobiranju, zaštita lica koja prijavljuju korupciju i mjere na suzbijanju podmićivanja u javnom sektoru jesu izuzetno važni, ali istinske promjene će nastupiti tek kada svi nivoi vlasti, privatni sektor i civilno društvo pokažu jasnu posvećenost rješavanju problema korupcije”, navode iz Transparencyja.

Istraživanje je obuhvatalo pet parametara, i to koliki je problem korupcija, borba protiv korupcije, korumpiranost skupštinskih poslanika, broj ljudi koji su dali mito, te društvenoj prihvatljivosti prijavljivanja korupcije.

U istraživanju je učestvovalo 60.000 osoba iz 42 zemlje Evrope i centralne Azije.

(Al Jazeera)