Bh. poljoprivrednicima propale stotine miliona eura

22 May 2016

Poljoprivrednici ne mogu koristiti sredstva IPA fondova, jer ne postoji državno ministarstvo za ruralni razvoj

Nihad Dokso, vlasnik savremene farme tovnih pilića u Donjim Moštrama kod Visokog (entitet FBiH) ima velike planove za proširenje svog biznisa – namjerava pokrenuti proizvodnju električne i toplotne energije od biomase.

„Radi se o kokošijem izmetu koji je jako štetan za okoliš, ali ima jaku energetsku vrijednost. Kada bih to uradio, državu bih riješio tog opasnog otpada, a dobit bi bila velika, jer ne samo da bih proizvodio toplotu i struju, nego i đubrivo za cvijeće i druge usjeve“, priča Dokso.

Za ovaj poduhvat, kaže, treba mu još pola miliona eura. Taj novac namjeravao je uzeti iza predpristupnog IPA fonda, namijenjenog za Bosnu i Hercegovinu. Međutim, ideja je već u samoj zamisli propala.

„Tamo stoje stotine miliona maraka za ruralni razvoj, ali mi ih ne možemo koristiti jer ne postoji ministarstvo za poljoprivredu i razvoj na nivou države, niti agencija za naplatu. Te pare će propasti, jer političari neće da se dogovore“, kaže s očajem u glasu Dokso.

Ermin Veladžić, farmer iz Bužima i predstavnik poljoprivrednika Unsko-sanskog kantona kaže da su poljoprivrednici godinama čekali predpristupne fondove, a kada je došlo vrijeme da se oni mogu koristiti, stiglo je i razočarenje.

„Vjerujte, niko i ne ide da se raspituje za IPA fondove, jer nam je unaprijed rečeno da od toga nema ništa. Svi znamo da se političari neće dogovoriti da se napravi jedno ministarstvo i samo nam je uzalud se nadati“, kaže Veladžić.

‘Neprijatelji RS-a’

S druge strane, poljoprivrednici u entitetu Republika Srpska, kažu da o ovome ne smiju „ne samo pričati, nego ni razmišljati“.

„Svi mi znamo da imaju te pare, da ih BiH dok je na putu eurointergacija može koristiti, ali – mi ne možemo, jer političari ne žele napraviti ministarstvo na nivou države“, priča nam poljoprivrednik iz Bijeljine.

Kaže da ne smije ni ime svoje spomenuti, jer će ga odmah proglasiti neprijateljem.

„Ako samo spomenem jedno ministarstvo, ja sam odmah najveći neprijatelj Republike Srpske, jer kao uništavam njen identitet i cjelovitost. To što gubimo milione maraka, što će mali poljoprivrednici pocrkati bez dodatnih sredstava, to nikog ne interesuje. Važni su neki njihovi sveti ciljevi“, priča i na kraju dodaje: „Ma, pravo da vam kažem, glava me od svega boli i nekako bih najradije da zaboravim da ti milioni tamo negdje postoje i želim da me više niko na njih ne napominje.“

Slavko Inić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika RS-a kaže da se on za jedinstveno ministarstvo i jedinstvenu agenciju za naplatu, zalagao još prije 15-ak godina, a pogotovo sada kada je BiH “dogurala” do predpristupnih fondova. Prema njegovim riječima i drugi poljoprivrednici u RS-u su za to, ali se to plaše glasno reći.

“Ima ljudi koji mi kažu – nemoj spominjati moje ime, ostaću bez posla, kako ću djecu školovati, ali da samo znaš da sam ja za tu ideju. Ja te ljude razumijem, ali ne razumijem one koji ne shvataju da se mi moramo boriti za ruralni razvoj Bosne i Hercegovine, a ne nekih entiteta. Oni koji tako razmišljaju i doveli su nas dotle da gubimo tolika novčana sredstva da se čovjeku naprosto zavrti u glavi ”, priča Inić.

Nepovratna sredstva otišla u nepovrat

A o kolikim se sredstvima zaista radi, govori prof. Sanela Klarić, predsjednica udruženja Green Council.

„BiH je samo u periodu od 2007. do 2013. izgubila 325 miliona eura nepovratnih sredstava. Jedino što je Evorpska unija od BiH tražila, a da budemo načisto, to se traži od svake države koja ulazi u Evropu, jeste ministarstvo poljoprivede, prehrane i ruralnog razvoja na državnom nivou, jedinstvena platna agencija i državna strategija za ruralni razvoj, koja predstavlja viziju razvoja cijele države sa jasnim prioritetima i ciljevima razvoja, te mjerama koje je potrebno provoditi da bi se obezbijedio ravnomjeran, pravičan i transparentan razvoj na cijeloj teritoriji države. A Evropskoj uniji je ovo jako bitno jer se 50 posto njenog zakonodavstva odnosi na sektor poljoprivrede i ruralnog razvoja. Međutim, BiH ništa od toga nije uradila i sada, za period od 2014. do 2020. godine, za poljoprivredu i ruralni razvoj ima na raspolaganju 870 miliona maraka (435 miliona eura) a i njih će, po svoj prilici izgubiti, ako vlast nešto ne poduzme”, kaže Klarić.

Međutim, sagovornici sa početka teksta, iz oba entiteta, sumnjaju da će vlasti donijeti takvu odluku, dok se Slavko Inić plaši da će baš EU biti ta koja će odustati od formiranja državnog ministarstva.

“Vjerujte mi da ništa ne govorim napamet. Jedan uposlenik Evropskog parlamenta mi je jasno kazao kako će se on potruditi da mi dobijemo neke projekte, ali samo ako prestanemo pričati o državnom ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja”, kaže Inić i dodaje kako nije malo izgubiti skoro milijardu KM (pola milijarde eura) samo iz jedne tranše, te da bi s tim novcem poljoprivrednici i farmeri mogli zamijeniti svu dotrajalu poljoprivrednu mehanizaciju širom države, kao i sistem za navodnjavnje.

“Ma, s tim parama mogli bismo napraviti čuda, i za vrlo kratko vrijeme po poljoprivrednoj razvijenosti stići neke zemlje u Uniji. Mogli bismo.”

(Snježana Mulić-Softić, Al Jazeera)