Bh. entitet RS i dalje negira genocid

12 Jul 2014

Srebrenica je grad s pečatom genocida, što je kvalifikacija ratnog zločina nad Bošnjacima koju rijetki izgovaraju u gradu na Vrbasu

Presuda Međunarodnog suda pravde u Hagu i izvještaj Komisije za Srebrenicu dva su dokumenta kojima je potvrđeno da je nad Bošnjacima u Srebrenici u julu 1995. godine počinjen genocid. Međutim, negiranje te činjenice još se može čuti u Banjoj Luci.

U banjalučkoj redakciji portala Buka analiziraju se društvena dešavanja. Genocid nad Bošnjacima – Srebrenica – presuda Međunarodnog suda u Hagu – odnos bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska i poražavajući zaključak.

“Priča o Srebrenici je prvo među političarima, a onda među ljudima, hajde da kažemo pod znacima navoda, lažirana priča. Ovdje se sve više spinuje i okreće se u nešto da je Srebrenica jedan nepostojeći maltene događaj, što je užasavajuće”, kaže novinar Buke Dragan Bursać.

Užasavajući je bio Izvještaj Komsije za Srebrenicu iz 2004. godine, koju je osnovala Vlada RS-a na zahtjev državnog Doma naroda. Više hiljada Bošnjaka likvidirano je u julu 1995. godine, navedeno je. Iako je prikrivan zločin, pronađene su tada 32 nove masovne grobnice.

Crna stranica

Tadašnji predsjednik RS-a Dragan Čavić obratio se javnosti: “Moram reći da je ovih devet dana srebreničke tragedije crna stranica istorije srpskog naroda.”

Uslijedio je dodatak Izvještaju. U Srebrenici je nestalo do 8.000 ljudi. Pozvano je pravosuđe na postupanje. Preporučeno da se na, osnovu njihovog rada, istraže i drugi zločini, uz sugestiju rukovodstvu RS-a – poklonite se i izvinite porodicama žrtava.

Čavićev istup koštao ga je možda mjesta predsjednika ovog bh. entiteta, ali i Srpske demokratske stranke. O ratnim zločinima danas daje samo generalnu poruku:

“Proći će desetine godina i dalje će se sve dok su biološki živi oni za koje postoje dokazi da su počinili ratne zločine voditi sporovi.”

Postupak se vodi pred Haškim tribunalom protiv Radovana Karadžića. I za genocid u Srebrenici. Na banjalučkim ulicama šetaju ljudi koji nose njegove majice. I dijele mišljenje s ratnim predsjednikom RS-a.

“Da se genocid u Srebenici nije desio, desili su se tragični događaji, desio se i ratni zločin”, kaže Dane Čanković iz nevladine organizacije Izbor je naš.

Ništa se ne mijenja

Nedovoljno da se u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, u zakonodavnom tijelu, usvoji rezolucija o Danu sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Što je svojevremeno inicirao Evropski parlament.

“Mi mislimo da ne može da se desi da se jedan dan, 11. juli, proglasi kao Dan sjećanja na žrtve… Time bi se dao karakter rata… Mi ne bježimo od toga da se Srebrenica označi kao mjesto ogromnog zločina, ograničenog genocida…”, rekao je predsjednik RS-a Milorad Dodik.

Ovakva objašnjenja entiteske vlasti, od priznanja do negiranja genocida, godinama sluša dopisnica sarajevskog Oslobođenja iz Banje Luke Gordana Katana, koja nema optimističan odgovor na pitanje kada bi se mogla promijeniti kultura sjećanja u Banjoj Luci u odnosu na Srebrenicu.

“Ovdje i u ovakvoj konstelaciji političkih odnosa – bez obzira ko sada čini vlast, a ko opoziciju – i nakon oktobra neće se ništa mijenjati”, kaže ona.

Mijenjati je zvanična Banja Luka morala odnos prema Srebrenici. Suočena sa zahtjevom iz drugog entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine, za izdvajanje tog grada iz RS-a.

‘Crna rupa’

“Vlada u Banjoj Luci smirila je političke tenzije time što je Srebrenici dat poseban status unutar RS-a”, izvještava reporter Al Jazeere Boris Gagić.

Odlukom iz 2007. godine Srebrenica je proglašena područjem od posebnog socijalno-ekonomskog značaja. Najavljeno je ravnomjerno zapošljavanje konstitutivnih naroda ili ulaganja u razvojne projekte. Od tada, tvrde iz entitetskog Razvojnog programa, samo za pet projekata izdvojeno je više od 21 milion eura. Za poznavaoce političkih prilika – nedovoljno uvjerljivo.

“Srebenica je i dalje ono što jeste bila – crna rupa, koja živi neki svoj težak, tužan slučaj, ekonomski i socijalni”, zaključuje Gordana Katana.

S pečatom genocida. Kvalifikacija ratnog zločina nad Bošnjacima koju rijetki izgovaraju u gradu na Vrbasu.

(Al Jazeera)

Podelite ovu stranicu!