Belgija: Riješili spor nakon 50 godina

14 Jul 2012

Frankofoni su sretni jer su spasili belgijsku državu, a Flamanci jer su ostvarili 50 godina star zahtjev

Dvije najveće etničke zajednice u Belgiji, flamanska i frankofonska, nakon 50 godina riješile su problem dvojezičnih općina oko Brisela, poznatog kao BHV ili Brussels Halle Vilvoorde.

Belgijske partije iz flamanske i frankofonske etničke zajednice postigle su dogovor o principu po kojem će se glasati u prstenu općina oko Brisela.

Gledano dugoročno politički, Frankofoni mogu biti zadovoljni, jer sad postoje mnogo veće šanse za očuvanje Belgije kao države, a Flamanci su zadovoljni jer su ostvarili svoj 50 godina star zahtjev.

Belgijski premijer Elio di Rupo rekao je da su ovim činom glasanja belgijske partije pokazale da ima budućnosti za Belgiju, kao i da je njegova zemlja rješenjem ovog problema ponovo stekla kredibilitet na međunarodnoj sceni.

Dvije etničke zajednice sporile su se o prstenu općina oko Brisela, od mjesta Halle do mjesta Vilvoorde.

Ove općine nominalno su flamanske, a prema ustavnoj podjeli iz 1962. godine, u flamanskim općinama na izborima smiju se prezentirati i može se glasati samo za flamanske kandidate. Isto tako, u frankofonskim općinama prezentiraju se i biraju samo Frankofoni Valonci. Jedini izuzetak je dvojezični Brisel, gdje su politički ravnopravne i flamanske i frankofonske partije.

Puzajuća frankofonizacija

Kad je Belgija 1962. godine podijeljena u etničke zajednice, dogovoreno je da Brisel neće rasti više od 19 historijskih općina koje čine grad. Flamanci su tražili ograničenje rasta Brisela, jer je glavni grad zbog internacionalnih institucija i drugih razloga sve više bio frankofonski, iako se nalazi usred Flandrije i iako je historijski bio flamanski.

Međutim, gradsko, frankofonsko stanovništvo, ipak se prelivalo na spoljne općine, na prsten oko Brisela, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo Flamanaca koji su to doživjeli kao puzajuću frankofonizaciju.

Frankofoni su u prstenu oko Brisela imali šest “općina sa pogodnostima”, u kojima su mogli birati kandidate iz frankofonskih političkih partija i u zvaničnoj komunikaciji koristiti Francuski jezik.

Ustavni sud Belgije presudio je 2003. godine u korist Flamanaca, ali tek sada frankofonska strana odustala je od “povlastica” u šest općina. Frankofoni koji tamo žive dobili su prava da na izborima, uz flamansku listu, također, glasaju za liste grada Brisela, gdje imaju veći izbor političkog i etničkog spektra.

Osim ovoga, izglasan je i paket drugih zakona koji jasnije definiraju odnose dvije etničke zajednice u Belgiji.

Svi poslanici obje etničke zajednice prisustvovali su ovom historijskom glasanju. Protiv su glasali krajnje desni Vlaams Belang, ali i velika flamanska narodnjačka i nacionalistička stranka, N-Va.

(Al Jazeera)

Podelite ovu stranicu!