Banjalučani vs vlasti: Ostavite nam park, nećemo crkvu

19 Sep 2015

U 20 godina poslije rata sagrađeno je desetak puta više crkava i džamija nego škola

Najavljena gradnja crkve na mjestu jednog od najve?ih dje?ijih igrališta u Banjalu?kom naselju Borik izazvala je oštre polemike gra?ana sa vlastima podsjetila na postratnu realnost u BiH. U 20 godina poslije rata sagra?eno je desetak puta više crkava i džamija nego škola. Postavlja se i pitanje kome zapravo služe silni vjerski objekti, kada je vjernika, u vremenu nemaštine sve manje i otkuda pare za nova vjerska zdanja.

Jedno od posljednih velikih dje?ijih oaza u Banjaluci, igralište u naselju Borik, najvjerovatnije ?e, kako sada stvari stoje, biti poravnato sa zemljom na kojoj ?e biti izgra?ena nova pravoslavna crkva.

No Banjalu?ani ne žele da se uništi još jedno dje?ije igralište koje je ujedno i zelena površina. Jasno su to rekli i nizom peticija na društvenim mrežama, ali i na posljednjoj javnoj raspravi o izmjeni regulacionog plana u gradskoj vije?nici.

Pojedini od nezadovoljnih stanovnika Borika zaprijetili su i da ?e svojim tijelima braniti popularno gradsko sanjkalište.

“Apsolutno nemam ništa protiv gradnje crkve, i sam sam vjernik, ali imam protiv te lokacije. Banjaluka postepeno gubi epitet grada zelenila. Uništavamo sve zelene površine, gradske vlasti kažu da su one zapuštene, a takve su zbog njih. Moje dvoje djece se sanka na toj površini, ali šta ?e raditi moja unu?ad, gdje ?e se oni sankati, da se ne?e spuštati niz crkvu?”, negodovao je Banjalu?anin Bojan Gagula.

Gradski oci nizu uvažili niti jednu od stotinu primjedbi gra?ana, pa ni anketu koja je provedena u okviru Facebook grupe “Ro?eni u Banjaluci” koja broji skoro 10.000 ?lanova. Administratorka te grupe je stanovnica Borika Magdalina Kasun.

“U anketi me?u našim ?lanovima, 750 ?lanova grupe glasalo je protiv izgradnje objekta, a 132 za izgradnju. O?igledno je da ve?ina gra?ana nema ništa protiv izgradnje vjerskog objekta, ve? protiv izgradnje bilo kakvog objekta na toj lokaciji. Tu treba da bude park, jedno bolje igralište, fontana, oaza zelenila”, Magdalina Kasun.

Religija pretvorena u ideologiju

I nevladine organizacije najavile su organizovanje javne peticije protiv gradnje crkve. Jedno od osnovnih pitanja je bilo i zašto ?e crkva na mjestu gdje samo u krugu kvadratnog kilometra postoje još ?etiri crkvena objekta. Predstavnici crkve su pak ustvrdili kako, zapravo u Banjaluci i fali crkava s obzirom na broj stanovnika, te da su neki gra?ani i tražili gradnju crkve u Boriku.

“U Banjaluci još uvijek ne možemo posti?i da svaka parohija ima svoj hram, ve? na tri ili ?etiri parohije imamo jedan hram. Takav je slu?aj i u Boriku. Tu imamo tri organizovane parohije, više od 2.100 porodica, što je oko 6.000 duša, koje od nas traže da im izgradimo hram me?u njihovim parohijama, u centru Borika”, kaže prota Ratko Radujkovi?.

U Banjaluci je, osim obnove ratom porušenih, izgra?eno na desetine novih vjerskih objekata. Istovremeno, dvadeset godina nakon rata nije izgra?ena niti jedna nova škola, a nedostaje i novih vrti?a, podsje?a kolumnista magazina buka Dragan Bursa?.

“Sama pomisao da se u 2015. godini, 21. vijeku vodi rasprava oko toga da li ?e se graditi crkva ili vrti?, hipoteti?ki jer vrti?a u Banjaluci nema, suluda je. Me?utim, problem je tu mnogo ozbiljniji i operativne prirode, zato što je ovo, a tako je i nazna?eno, finalna javna rasprava. To zna?i da su sve ve? procedure provedene, dozvole su nabavljene, svi tenderi su odra?eni, i naprosto, ovdje su gra?ani samo mogli da saslušaju i da daju neki komentar. Postavlja se pitanja kako gra?ani nisu do sada bili obaviješteni. Vo?ene su neke neprimjetne male rasprave”, kaže Bursa?.

Banjaluka je samo mikroprikaz situacije u cijeloj Bosni i Hercegovini. U zemlji u kojoj ima manje od 800 osnovnih i srednjih škola, ima oko 1.400 džamija, više od 1.200 pravoslavnih crkava i manastira te oko 1.100 katoli?kih vjerskih objekata. Na stotine ih je novih izgra?eno poslije rata, dok se nove škole gotovo nisu ni gradile.

Profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu Enver Kazaz slikovito je opisao zašto je to tako:

“Nove politi?ke elite, nakon što su srušile komunizam, religiju su pretvorile u ideologiju, Boga u bankomat, a vjerske institucije u mjesto gdje se odlu?uje o kadrovima koji se zapošljavaju u tzv. državne firme. Broj novoizgra?enih vjerskih objekata u BiH direktan je pokazatelj mo?i koja proizilazi iz vjerskih zajednica kao ideoloških instanci prve vrste. Novi vjerski objekti nisu ništa drugo do krajnji oblik prostakluka i u arhitektonskom i u vjerskom i u eti?kom smislu.”

Istovremeno, u školama je sve manje u?enika, a u crkvama i džamijama sve manje vjernika. Pa ipak, umjesto fabrika i dalje radije ni?u vjerski objekti. Valjda to dovoljno govori o biznisu, isklju?ivosti, a po nekima i na?inu da se što bolje zabetoniraju granice me?u narodima u Bosni i Hercegovini.

(Milorad Milojevi?, Slobodna Evropa)

Podelite ovu stranicu!