Balkan stvara mini-šengen zonu

27 Apr 2012

Stvaranje "mini-šengen zone" praktično bi omogućilo ne samo slobodno cirkulisanje ljudi na Balkanu, već, kako to ocjenjuju pojedini zagovornici takvog sporazuma, i zajedničku, bolju kontrolu granica

Stvaranje “mini šengen zone” praktično bi omogućilo ne samo slobodno cirkuliranje ljudi na Balkanu, već i zajedničku bolju kontrolu granica.

Ministri unutrašnjih poslova zemalja regije već dvije godine vode intenzivne razgovore o potpisivanju ugovora koji bi omogućili građanima da prelaze međusobne granice samo s ličnom kartom.

Takvi sporazumi već su realizirani između nekoliko zemalja regiona, ali sve više se govori o stvaranju “mini- šengen zone Zapadnog Balkana”, izvještava novinar Al Jazeere Nebojša Grabež.

Stvaranje “mini-šengen zone” praktično bi omogućilo ne samo slobodno cirkulisanje ljudi na Balkanu, već, kako to ocjenjuju pojedini zagovornici takvog sporazuma, i zajedničku, bolju kontrolu granica.

Dačić na razgovorima u Zagrebu

Građani Srbije, za sada, bez pasoša mogu putovati u Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju.

Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić kaže da je o tome, u više navrata, razgovarao s predstavnicima vlasti u Hrvatskoj i da postoji načelna spremnost da se takav sporazum realizira, ali da je za to neophodna saglasnost zemalja “šengenske zone”.

“Hrvatska već ima takav sporazum sa nekim zemljama, recimo sa Bosnom i Hercegovinom. Ako ima sa Bosnom i Hercegovinom, koja još nije dobila status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji (EU), zašto ne bi imala takav sporazum i sa Srbijom. Mislim da se to Hrvatskoj mnogo više isplati nego Srbiji, da je to više u njenom interesu, zato što bi naši turisti lakše dolazili na odmor u Hrvatsku nego na ovakav način”, kaže Dačić.

Pored Hrvatske, građani Bosne i Hercegovine bez pasoša mogu putovati u Srbiju i Crnu Goru, a od skoro i u Makedoniju.

Ambasador Bosne i Hercegovine u Beogradu Boriša Arnaut načelno pozdravlja ideju o lakšem prelazu granica među susjedima, ali kaže da bi problem na tom putu moglo biti članstvo Hrvatske u EU, od sredine iduće godine, kao što je to bio slučaj Slovenijom.

Slovenija je u šengenskom sporazumu i ne može biti u “mini šengenu”, zato što nisu kompatibilni.

Onda bi trebao postojati sporazum između “mini šengena” i “velikog šengena” da sve zemlje EU prihvate da se može iči s ličnim kartama, ili da se na drugi način može prelaziti.

“Poznato je da u EU nema granica i nema potrebe da se ide s osobnim dokumentima”, kaže Arnaut.

Ulazak Hrvatske u EU, prema mišljenju Predraga Simića, profesora Fakulteta političkih nauka u Beogradu, ne bi trebao biti prepreka postizanju sporazuma o formiranju “zapadnobalkanske šengenske zone”.

‘Geografski paradoks’

On kaže da će u tom slučaju Hrvatska biti na vanjskoj granici EU, što nameće niz dodatnih obaveza u pogledu prekograničnog kriminala.

“Nije u Batrovcima glavna brana koju bi Evropa morala postaviti prema, recimo, švercu narkotika. Ona se nalazi na bugarsko-turskoj granici i na grčko-turskoj granici. Znači, reč je praktično o, možda, geografskom paradoksu, da se radi o zemljama kao što su Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija, koje su u potpunom okruženju EU i koje su uglavnom na putu za članstvo u EU, bilo da su kandidati, ili u nekim predpristupnim pregovorima”, kaže Simić.

Upravo zbog tih specifičnosti, Simić smatra da bi Brisel mogao prilagoditi svoju dosadašnju proceduru situaciji koja će nastati kada Hrvatska postane članica EU.

(Al Jazeera)

Podelite ovu stranicu!