Albanija sama protiv sebe

12 Feb 2012

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) je povodom godišnjice opozicijskih demonstracija u Albaniji i 100 godina nezavisnosti te države analizirao aktuelno stanje u ovoj državi. Prenosimo delove ovog opširnog istraživanja

STOLJE?E NEZAVISNOSTI

U 2012. godini Republika Albanija obilježava 100 godina od proglašenja svoje nezavisnosti, kada je 28.novembra/studenog 1912.godine u gradu Vlora, poslije decenije borbe donesena Deklaracija o nezavisnosti i osnivanju albanske države. Danas 100 godina poslije Albanija je postala ?lanica NATO-a i sa šansom da u ovoj godini dobije status države-kandidata za ?lanstvo u EU. Me?utim, da bi se to desilo potrebno je sprovesti mnogobrojne reforme posebno u segmentu pravosu?a, ispuniti odre?ene politi?ke zahtjeve, poja?ati borbu protiv korupcije i uspostaviti politi?ki dijalog vladaju?e koalicije sa opozicijom.

Ova godina po mnogo ?emu bi?e klju?na godina za Albaniju, ne samo zbog 100 godina postojanja, nego iz zbog mnogobrojnih važnih doga?aja, koji ?e se desiti na unutarnjopoliti?kom parketu i na me?unarodnom nivou.

ILIR META OSLOBO?EN ODGOVORNOSTI

Prošlo je više od godinu dana od kada se u javnosti pojavila afera povezana sa Ilirom Metom, tadašnjim zamjenikom premijera i ministrom ekonomije, trgovine i energije te liderom Socijalisti?kog pokreta za integraciju (LSI). Do izbijanja afere je došlo kada je bivši ministar ekonomije, trgovine i energije Dritan Prifti, koji je ujedno bio i potpredsjednik LSI, video kamerom tajno snimio razgovor izme?u njega i Mete u vezi sa navodnim namještanjima pojedinih tendera i primanja mita.

Meta je od samog po?etka negirao bilo kakvu umiješanost u namještanje tendera i tvrdio, da razgovor koji je Prifti tajno snimao nije bio povezan sa namještanjem tendera i primanjem mita. Snimak, kojeg su tada objavili mediji jedino pokazuje, da su se Meta i Prifti susreli. Tonski snimak je slabog kvaliteta i isprekidan tako da je vrlo teško utvrditi šta je Meta tada rekao. Da bi dileme bile razjašnjene albansko državno tužilaštvo zatražilo je ameri?ku ekspertnu pomo? kako bi se utvrdilo šta je na tom susretu ta?no re?eno. Ameri?ki eksperti, prema obavljenoj analizi, utvrdili su da je snimak originalan i da nije bio montiran. Na snimku na pojedinim dijelovima nije jasno šta su Meta i Prifti ta?no razgovarali.

Meta je poslije izbijanja afere podnio ostavku na funkciju zamjenika premijera i ministra u Vladi Albanije i izrazio spremnost da sara?uje u istrazi kako bi se utvrdila istina o navedenom doga?aju.

Sudski proces trajao je godinu dana i završen je 16.januara/sije?nja 2012.godine kada je Viši sud u Tirani donio pravosnažnu presudu, kojom je Ilira Metu oslobodio odgovornosti odnosno utvrdio je, da ne postoje uvjerljivi dokazi o njegovoj umiješanosti u korupciju i zloupotrebu službenog položaja. Naime, tužilaštvo je zahtijevalo kaznu zatvora za Metu u trajanju od dvije godine i nov?anu kaznu od milijun leka (7000 EUR).

Reakcije na odluku suda bile su razli?ite zavisno od koje strane su dolazile. Vlada i vladaju?e stranke Demokratska stranka (PD) i LSI su pozdravile odluku suda, nazivaju?i tu odluku kao pobjedu pravne države, dok opozicija odnosno Socijalisti?ka partija (PS) smatra, da je ovom presudom poražena pravna država.

Analiti?ari upozoravaju na ?injenicu, da je afera posljedica personalnog konflikta Ilira Mete i Dritana Priftija, kojeg je Meta odnosno LSI smijenio sa pozicije ministra ekonomije, trgovine i energije i navedena afera smatra se osvetom Priftija za njegovu smjenu. Potvrda toga je i naredni potez Priftija, koji je kao poslanik u albanskom parlamentu prešao iz LSI u Socijalisti?ku partiju.

Premijer Sali Berisha vjerojatno bi želio ponovno vidjeti Ilira Metu u vladinoj ekipi, prije svega, na poziciji ministra vanjskih poslova kako bi oja?ao to ministarstvo. ?injenica je, da je Meta kao ministar vanjskih poslova bio izuzetno uspješan što je važno za državu koja pretendira za ?lanstvo u EU. Pravno re?eno Ilir Meta je ?ist pred zakonom, a kako politi?ki kotira on i ostale politi?ke stranke pokazat ?e slijede?i redovni parlamentarni izbori predvi?eni za 2013.godinu.

GODINU DANA KASNIJE – 21. JANUAR

Prošla je godina dana od protesta opozicije kojeg je predvodila opoziciona Socijalisti?ka partija. Protesti 21.januara 2011.godine imali su tragi?an bilans. Ubijena su ?etiri demonstranta i stotine u?esnika protesta je povrije?eno. Premijer Berisha je tada, ali i danas tvrdi, da je to bio pokušaj državnog udara, dok je za opoziciju taj protest bio miran protest i demokratski oblik izjašnjavanja nezadovoljstva gra?ana radom aktualne vlade. Opozicija smatra, da su policija i gardisti isprovocirali incidente i sukobe.

Ponovno Amerikanci stupaju na scenu. Naime, ameri?ki FBI je pozvan da istraži šta se ta?no dogodilo. Istraga je utvrdila, da je policija ipak bila prva, koja je pucala na demonstrante. Zvani?an snimak demonstracija namjerno je izbrisan sa servera. Šta je to premijer Berisha htio sakriti na tim snimcima pokazat ?e dalja istraga, koja ?e sasvim sigurno utvrditi odgovorne za ubistva ?etiri demonstranta. Nezamislivo je, da se takva ubistva dešavaju u jednoj evropskoj državi, koja je ujedno i ?lanica NATO-a.

Me?unarodni institut IFIMES procjenjuje, da ?e s obzirom na aktualno stanje Albanija vrlo teško dobiti status države-kandidata sve dok se ne razriješi slu?aj „21.januar 2011″ i dok se ne sankcioniraju odgovorni. Vladavina prava je jedan od temelja na kojima je izgra?ena EU, a Albanija u tome u dubokom deficitu.

TOPI SA NOVOM STRANKOM – PADA LI BERISHINA VLADA?

U ovoj godini bit ?e izabran novi predsjednik Republike Albanije. Albanski parlament sredinom jula bira novog predsjednika države. Prije pet godina poslije pet krugova glasanja u tendencioznoj atmosferi na tu poziciju izabran je Bamir Topi. Tada je Sali Berisha žestoko forsirao Bamira Topija, koji je ujedno bio i potpredsjednik njegove PD.

Danas, pet godina poslije, Berisha na svaki na?in želi iz politi?kog života eliminirati prije svega Topija, a tek poslije i lidera opozicije Edija Ramu. To je potvrda karaktera i nedosljednosti Berishe, koja je potvr?ena nebrojeno puta.

Iako Bamir Topi više ne?e biti albanski predsjednik to sasvim sigurno ne zna?i njegov odlazak sa politi?ke scene. Naprotiv, Topi formira svoju stranku desnog centra, koja može postati glavna konkurencija Berishini Demokratski stranki što ponajviše zabrinjava i ugrožava samog Berishu. Topi spada me?u omiljene politi?are u krugovima dugogodišnjih ?lanova Demokratske stranke i ima podršku uglednih i uticajnih ?lanova kao što je bivši ministar vanjskih poslova Besnik Mustafaj, kao i nekoliko aktualnih ?lanova parlamenta iz redova Demokratske stranke od kojih se posebno isti?e Gazmend Oketa, bivši zamjenik premijera i bivši ministar odbrane.

Me?unarodni institut IFIMES smatra, da onog trenutka kada aktualni predsjednik Albanije Bamir Topi osnuje svoju stranku i u zavisnosti koliko poslanika iz Demokratske stranke mu se pridruži može do?i do pada Berishine vlade, koja ima parlamentarnu ve?inu od samo ?etiri poslanika. Tako bi vjerovatno ove jeseni došlo do održavanja prijevremenih parlamentarnih izbora. Ukoliko se to desi, to ?e zna?iti kraj bogate, ali i dosta kontraverzne politi?ke karijere Salija Berishe, koju je zapo?eo kao ljekar albanskog diktatora Envera Hoxhe, preko izbora za predsjednika Albanije ranih 90-tih godina prošlog stolje?a, i na kraju dva uzastopna mandata premijera Albanije od 2005 godine do danas.

Me?unarodni institut IFIMES smatra, da je za usporen put ka ?lanstvu u EU ponajviše odgovorna Albanija sama, jer njeni potezi ?esto se mogu protuma?iti, da su usmjereni protiv same sebe. Bez ostvarivanja unutarnjeg konsenzusa u državi i me?usobne suradnje politi?kih stranaka ne?e biti zna?ajnijeg napretka te države ka ?lanstvu EU. Ekonomskog napretka ne?e biti bez stranih investicija. Da bi se pove?ale strane investicije potrebno je poboljšati poslovni ambijent zašto je odgovorna vlada. Vlada mora osigurati uvjete za jednakopravnu tržišnu utakmicu za doma?e i strane kompanije, da se ne bi dešavala diskriminacija kompanijama u stranom vlasništvu kao u primjeru da Poreska uprava Albanije kompanijama u stranom vlasništvu ne vrši povrat PDV-a i sli?no.

(IFIMES)

Podelite ovu stranicu!