ADRIAN SHAHBAZ: Digitalna higijena na mrežama

17 Nov 2017

"Facebook je zasut lažnim ili sponzorisanim sadržajem"

Društvene mreže koje su u proteklih godinu dana žestoko zloupotrijebljene i izmanipulisane za razli?ite politi?ke ciljeve, moraju na?i na?in da regulišu sadržaje koji objavljuju same da to ne bi ?inili državni regulatori, smatra Adrian Shahbaz, projekt menadžer nedavno objavljenog izvještaja Freedom House-a o slobodama na internetu koje su, kako se konstatuje, ozbiljno ugrožene.

Izvještaj je zaklju?io da vlade širom svijeta dramati?no poja?avaju napore u cilju manipulacija društvenim mrežama.

Shahbazi govori o tome kako još nijesu sagledane stvarne posljedice zloupotrebe društvenih mreža tokom izbora u Sjedinjenim Državama i drugdje, te zašto su restrikcije kontraproduktivne i kako podu?iti gra?ane da razlikuju lažne od provjerenih informativnih sadržaja.

Shahbaz: Izvještaj o slobodi interneta za 2017. u globalu je ukazao na generalni trend opadanja slobode. Ove godine je to uzrokovano sa nekoliko glavnih trendova. Najuo?ljiviji je bio trend vladinog manipulisanja online sadržajima, da bi uticali na izbore i kod ku?e i u inostranstvu, te da bi osnažili sopstvenu podršku.

Drugi nalazi su ukazali na narastaju?i trend restrikcije mobilnog interneta koji tako?e primjenjuju vlade, za šta su ?esto kao izgovor koristili politi?ke i bezbjednosne razloge. Sve više vlada uvodi restrikcije i na žive video prijenose, a sve su ve?e restrikcije i na VPN (virtuelne private mreže).

RSE: Online manipulacija i taktika dezinformacija je, kako ste rekli, igrala važnu ulogu na izborima u, kako ste izra?unali, najmanje 18 država u protekloj godini, uklju?uju?i i SAD-u. Sjedinjene Države je zemlja sa generalno slobodnim internetom. O kakvom ta?no uticaju govorimo u SAD-u i drugim zemljama koje su bile na prvoj liniji udara?

Shahbaz: Teško je dati precizan odgovor na to. To zaista ne znamo. Mislim da ?ak i u SAD-u, u kojim su ameri?ke obavještajne službe potvrdile da se Rusija miješala u izbore sa ciljem podrivanja demokratskog procesa i nanošenja štete Hillary Clinton, još pokušavamo da utvrdimo kakvu su vrstu uticaja imali na izbore. Nijesam siguran da ?emo to ikada saznati.

Postoji nešto što je sigurno – online taktike manipulacija predstavljaju prijetnju ne samo demokratiji ve? ideji otvorenog, slobodnog i sigurnog interneta. To je zbog toga što je internet utemeljen na povjerenju, a sada vidimo protok lažnih vijesti koje izgledaju kao prave i ?esto stoje uz provjerene i verifikovane sadržaje.

Tu su i lažni nalozi kojima upravljaju ili kompjuteri ili pla?eni komentatori, koje pla?aju vlade ili, kao što smo vidjeli u SAD-u, Rusija. Sve to podriva povjerenje da je ono što se pojavljuje online, i tu ne govorim samo o vijestima ve? i o komercijalnom dijelu, provjereno i sigurno i da ga možemo koristiti.

U suprotnom ?e se stvoriti strah da li se može vjerovati bilo ?emu što se pojavljuje online, a to bi imalo velike implikacije ne samo na ekonomiju i sigurnost ve? i na to kako dolazimo do informacija. Trenutno oko 50 posto Amerikanaca se izjasnilo da se informišu preko Facebooka, kao primarnog izvora.

Facebook je sada postao zasut lažnim ili sponzorisanim sadržajem i nema na?ina da napravimo razliku izme?u provjerenog sadržaja i onoga koji je manipulisan. Mislim da ?e to podriti povjerenje u internet i u neku vrstu emancipatorske mo?i interneta u smislu kojem je osnaživao gra?ane u sakupljanju nezavisnih informacija i formiranju mišljenja na osnovu njih.

Mi smo sada u nekoj vrsti prostora u kojem su represivne vlade vidjele kako internet koriste demokratski aktivisti i nezavisni novinari, ali i oni koji tu istu taktiku koriste ali za nedemokratske ciljeve.

RSE: Možemo li govoriti o odgovornosti društvenim mreža u ovakvim situacijama?

Shahbaz: Mislim da kompanije koje su vlasnici društvenih mreža imaju ogromnu odgovornost i mislim da to nije nešto što olako shvataju. Izbori u SAD-u su zaista ovo doveli do ta?ke u kojoj smo vidjeli i svjedo?enja visokih funkcionera Facebooka, Twittera i Google-a i mislim da je to samo po?etak u smislu na koji na?in vidimo odgovornost društvenih mreža i internet stranica za pretraživanje prema zaštiti svojih online korisnika.

To korespondira ne samo sa pitanjima slobode govora ili na?ina na koji ljudi dolaze do vijesti, ve? i potrebe za više transparentnosti kada su u pitanju sponzori sadržaja, ko su ti sponzori, naro?ito kada je rije? o politi?kom marketingu.

Politi?ki marketing koji se pojavljuje na televiziji i u novinama mora biti jasno ozna?en, ko se reklamira i ko su sponzori. Trenutno postoji rupa u primjeni tog pravila kada je rije? o internetu i mislim da je to nešto što ?e biti prva misija tech kompanija. Dakle, obaveza je da osiguraju potpuno prilago?avanje tome da svaki sponzorisani sadržaj u politi?ke svrhe bude tako ozna?en.

RSE: Ako sam Vas dobro shvatila, smatrate da društvene mreže trebaju uvesti neku vrstu regulacije. Društvene mreže ili neko drugi i kakvu regulaciju?

Shahbaz: To jeste argument, ako kompanije vlasnici društvenih mreža to ne mogu da primijene same, onda bi neko drugi, mislim na vlade usko?ile i institucionalizovale regulaciju i primijenile je na društvene mreže.

Ne mislim da to može biti najbolje rješenje za bilo koga. Mislim da – kada je vlada umiješana i kada kriminalizuje odre?eni tip govora, novu vrstu etiketiranja za društvene mreže za uklanjanje sadržaja ili za kazne u milionskim iznosima zbog ne uklanjanja sadržaja – na taj na?in dolazi do uvo?enja cenzure a to nije nešto što želimo.

Želimo da društvene mreže djeluju u našem interesu, u interesu korisnika kada je rije? o zahtjevima za uklanjanje sadržaja u politi?ke svrhe.

Smatram da ?e društvene mreže poja?ati napore u cilju da osiguraju da ?ine pravu stvar za svoje korisnike, jer to u krajnjoj liniji uti?e i na njih. To je i u njihovom poslovnom interesu.

Jer toliko mnogo tech profita stiže od reklama i reklameri ne žele da pla?aju novac za reklame koje su sa lažnih naloga i niko ne?e vidjeti tu reklamu. To je nešto što društvene mreže znaju i uvijek su znale. Imaju?i u vidu ono što se dešavalo u protekloj godini mislim da vide koliko ozbiljnu odgovornost imaju.

Mislim da ?e se uvesti neke drasti?ne mjere kao i da ?e ih ameri?ka vlada i Kongres gurati ka tome da ovo ozbiljno razmotre.

Tako?e, mislim da smo ve? po?eli da primje?ujemo neke vrste akcija, poput uklanjanja lažnih naloga, ozna?avanjem odre?enih sadržaja kao sponzorisanih i zahtijeva da ih ljudi tako ozna?avaju. Tu su tako?e i promjene algoritama u cilju osiguravanja istinitih vijesti nasuprot lažnima, makar nazna?avanjem da je odre?eni tekst osporen od kredibilnih medijskih ku?a.

Mislim da ima mnogo na?ina na koje kompanije društvenih mreža mogu promijeniti kako se informacije predstavljaju na njihovim platformama u cilju davanja ve?i mo?i korisnicima da kriti?ki razmišljaju i da osiguraju da dobijaju provjerene informacije.

Kako se nau?iti digitalnoj higijeni?

RSE: U Izvještaju o slobodi na netu imali ste neku vrstu preporuke. Rekli ste da je neophodno podu?iti gra?ane kako da detektuju lažne vijesti i komentare. Imaju?u u vidu što ste ranije pomenuli saslušanje ?elnih ljudi Twittera i Facebooka u ameri?kom Senatu, izgledalo je da nijesu bili svjesni što se doga?alo. Kako je onda mogu?e podu?iti gra?ane, ako ljudi koji bi morali da znaju i primijete takve stvari, nijesu znali da naprave razliku. Kako da to nau?e gra?ani posebno u vrijeme brzog života zbog kojeg se i informišu kratko i brzo putem društvenih mreža, a ne ozbiljnih magazina ili ?lanaka na internet stranicama?

Shahbaz: To je dobro pitanje. Mislim da taj izazov treba da prihvatimo ozbiljno i na mnogo na?ina, a najbolji put da imamo demokratsko društvo je da imamo informisane gra?ane. Tako da edukovanje gra?ana u cilju da razumiju prijetnje sa kojima se suo?avaju kao i izazove radi dobijanja nezavisnog izvora informacija, je vrsta izazova pred kojim se ne smijemo sakriti.

Znam da ?e biti teško, da ?e to biti dugoro?ni izazov, ali imati informisanog gra?anina koji ima sposobnost da traži provjerenu informaciju ili, u najmanju ruku, da ima sposobnost da shvati da neke od informacija nijesu objektivne, je nešto što ?e biti od suštinskog zna?aja. Mislim da je to nešto što možemo uraditi kroz masovne kampove za javno obrazovanje, kroz kampanje javnog obrazovanja.

To je nešto što smo imali prilike da vidimo u prošlosti u sli?nim situacijama, javne kampanje koje bi finansirale vlade u edukovanju ljudi kako da do?u do informacija na jedan inteligentan na?in.

Drugi na?in je uvo?enje u škole, u cilju u?enja djece koji je najbolji na?in koriš?enja interneta. Tako da ljudi ne moraju da traže rupe, teorije zavjere na YouTube-u ili na lažnim informativnim sajtovima. Trenutno internet ima tako mnogo dostupnih informacija, a mislim da smo u toj fazi gdje mnogi ljudi nijesu nau?ili kako da ispravno koriste internet.

Moramo nau?iti ljude kako da koriste internet odgovorno i, na žalost, nijesam siguran da se to i dalje doga?a. Internet je relativno nov, to je novi fenomen i treba nam vremena da se adaptiramo. Bi?e tu bolnih momenata, ali mislim da ?emo do?i do ta?ke gdje ?emo nastaviti da koristimo internet kao mjesto provjerenih informacija, gdje ?e se, ne samo gra?ani ve? kompanije, mediji i svi, adaptirati.

RSE: Predstoji još mnogo u?enja. U Rimu su ve? preduzeti pionirski koraci, mladi su zapo?eli sa edukacijom o razlikovanju ta?nih i lažnih vijesti. Pretpostavljam da ste ?uli za to?

Shahbaz: Da i to je nešto što vidimo širom svijeta jer ljudi vide ozbiljnost posljedica ovoga. Oni ?e u?iti, da tako kažem, digitalnu higijenu na isti na?in na koji u?imo gra?ene kako da se zaštite kada je rije? o cyber sigurnosti, kada je rije? o bankovnim podacima. Mislim da treba da primijenimo iste principe da bi nau?ili kako da odgovorno koristimo internet.

Ali i da dva puta razmislimo prije nego što bilo šta podijelimo na društvene mreže, što se ne odnosi samo na vijesti ve? i li?ne podatke do kojih bi mogli do?i hakeri. Mislim da je potrebno neko vrijeme za podu?iti gra?ane da budu obazrivi šta objavljuju sadržaje na javnim forumima u cilju da nau?e kakve bi posljedice toga mogle biti. Predstoji još mnogo u?enja i investiranja u obrazovanje, ali postizali smo teže stvari u prošlosti, pa možemo i ovo.

RSE: Još jedna interesantna stvar koju sam primijetila u izvještaju Freedom House-a je da su, osim što su vlade koristile manipulacije za sebe, vlade najmanje 14 država uvele restrikcije u pristupu internetu da bi sprije?ile druge da koriste takve manipulacije. Mislim da je kao dobar primjer navedena Ukrajina, a Vi ste upozorili da je to bila pogrešna taktika. Šta biste sugerisali kao dobru alternativu? Ukrajina je suo?ena sa dezinformativnim ratom Rusije i sigurno je teže Ukrajini da se nosi sa takvim stvarima nego, naprimjer, Sjedinjene Države?

Shahbaz: Postoje razli?ita mišljenja o tome na koji je na?in reagovala ukrajinska vlada. Ono u ?emu mislim da su pogriješili je preduzimanje neproporcionalnih koraka, blokiranjem u suštini njihovih ekvivalenata Google-u, Facebooku i Twitteru, jer su oni djelovali iz Rusije.

To je odluka koju je preduzeo predsjednik Ukrajine, neka vrste brze reakcije za zaštitu nacionalne sigurnosti. Odluka nije imala nikakve transparentnosti i mislim da ne mora da zna?i da ?e biti efikasna. Prema onome što ?ujemo, upotreba tih platformi je blago opala ali ih milioni ljudi i dalje koriste jer postoji tehnološki na?in za zaobilaženje. I kada si, recimo, stariji i odjednom ti oduzmu profil na društvenoj mreži, neko ?e te nau?iti kako da koristiš VPN u cilju da ga vratiš.

Te drasti?ne mjere kojima se blokiraju cijele platforme šalju poruku da je vlada spremna nešto da ti oduzme i da naj?eš?e tada ?ine više štete nego koristi.

Rješenje nije u prejakoj reakciji, to je ?ak opasnost. Mislim da društvene mreže moraju u?initi više ali i kompanije same, a ne da ih neko prisiljava, jer drasti?ne metode obi?no više štete nego koriste.

(Biljana Jovi?evi?, Slobodna Evropa)

Podelite ovu stranicu!