ACTA bez šansi u Evropi

03 Jun 2012

Kontroverzni Trgovinski sporazum o suzbijanju piraterije (ACTA), nakon što su ga odbacila tri ključna komiteta Evropskog parlamenta, praktično nema šanse da zaživi u Evropi

Kontroverzni Trgovinski sporazum o suzbijanju piraterije (ACTA), nakon što su ga odbacila tri ključna komiteta Evropskog parlamenta (EP), praktično nema šanse da zaživi u Evropi.

Komiteti EP-a za pravne poslove, građanske slobode i industriju izjasnili su se prošle sedmice protiv ACTA-e, uz tvrdnje da bi usvajanje ovog sporazuma zadrlo u privatnost građana Evropske unije (EU) na “mala vrata” uvelo cenzuru interneta i loše se odrazilo na pružaoce internetskih usluga i mobilne telefonije.

Iako stavovi komiteta nisu obavezujući, ovim je praktično zadat smrtni udarac sporazumu koji su ranije potpisale EU, SAD, Kanada, Švicarska, Australija, Novi Zeland, Južna Koreja i Maroko, a koji je još od tada predmet žestokog spora.

Ovaj sporazum obavezuje potpisnike da kriminaliziraju sve oblike kršenja autorskih prava, od falsificiranja poznatih brendova do besplatne razmjene filmova, muzike i drugih sadržaja putem interneta.

Upravo su odredbe vezane uz internet, u kojima se predviđaju žestoke kazne za sve koji “omogućavaju, podstiču ili potpomažu” internetsku pirateriju izazvale uzbunu pobornika ljudskih prava.

Nadzor sadržaja

Ukoliko bi se ove odredbe široko tumačile, tvrde protivnici ACTA-e, pod udar zakona mogli bi doći svi u čijim se kompjuterima ili mobilnim telefonima nađu sadržaji zaštićeni autorskim pravima ako su besplatno skinuti s interneta.

Osim toga, pružaoci internetskih usluga bi mogli biti primorani da vrše nadzor nad sadržajima koje klijenti razmjenjuju kako ne bi i sami bili optuženi za podsticanje ili omogućavanje piraterije.

Sumnje u dobre namjere pobornika ACTA-e izazvala je i okolnost što je javnost bila isključena iz procedure sastavljanja ovog sporazuma, ali su moćne svjetske korporacije učestvovale u njegovom oblikovanju.

Uzalud je evropski komesar za trgovinu Karel Guht, pokušavajući pred evropskim parlamentarcima odbraniti ACTA-u, tvrdio da će se sporazum primjenjivati isključivo na one koji piraterijom ostvaruju komercijalnu dobit i da će privatnost građana biti zaštićena.

Izvjestilac EP-a za ACTA-u David Martin, koji je više puta žestoko kritizirao sporazum, izrazio je zadovoljstvo stavovima komiteta.

“Ubijeđen sam da će EP na plenarnoj sjednici uvažiti moje argumente i većinom glasova odbaciti ACTA-u”, rekao je Martin za briselski portal EU Observer.

Povučeni potpisi

Međutim, čak i u slučaju da EP na sjednici u julu usvoji ovaj sporazum, to još ne znači da će on biti proveden: mora ga odobriti i Evropsko vijeće jednoglasnim mišljenjem svih 27 članica.

Iako je 20 članica EU ranije potpisalo ACTA-u, većina je, suočena s masovnim protestima, naknadno odlučila da ga ne ratificira, a neke zemlje, poput Slovenije i Poljske, povukle su potpise.

Ostaje da se čuje obavezujuće mišljenje Evropskog suda pravde, koji već nekoliko mjeseci razmatra je li ACTA u skladu s Evropskom poveljom o ljudskim pravima i ostalim temeljnim zakonima.

Ako se i sud izjasni negativno, ACTA definitivno odlazi ad acta, a svjetske korporacije morat će naći drugi način zaštiti svoje proizvode od krađe i kopiranja.

(Al Jazeera)

Podelite ovu stranicu!