Skip to main content

Vujošević i Karanović: Suština demokratije je da svi mogu da kažu šta misle

Aktuelno 11. дец 2018.
5 min čitanja

Glumica Mirjana Karanović i košarkaški trener Duško Vujošević ocenili su u Pressingu TV N1 da iza odluke da njih dvoje ne govore na protestu “Stop krvavim košuljama” u subotu u Beogradu stoje određene političke stranke. Uprkos svemu što se dogodilo, Karanović i Vujošević ocenjuju da je skup bio uspešan i poručuju da će i dalje podržavati proteste.

Prošle subote u Beogradu je održan građanski protest protiv nasilja “Stop krvavim košuljama”. Na protestu je govorio glumac Branislav Trifunović, a ostala je mala misterija zbog čega, iako su bili najavljeni, na protestu nisu govorili glumica Mirjana Karanović i košarkaški trener Duško Vujošević.

Njih dvoje bili su gosti Pressinga TV N1 gde su objasnili da odluka da ne govore nije bila njihova, već organizatora skupa koji su tvrdili da imaju informacije iz policije da bi njihovo obraćanje moglo da izazove nerede. Oboje, međutim, sumnjaju da iza te odluke stoje određene političke stranke ili organizacije u opoziciji.

Karanović je objasnila da su joj i sami organizatori rekli da su neke grupe koje su očigledno najavile svoj dolazak na protest, rekle da neće ukoliko ona bude govorila.

“Kada sam došla, našli smo se Duško, Bane Trifunović, organizatori i ja. Rekli su nam da će neke grupe napraviti incident i da se boje za sigurnost, i pitali su nas šta mislimo. Rekla sam: ‘Vi ste domaćini, morate da odlučite’. Duško je bio za to da ne treba popustiti, oni su presekli i odlučili da se nas dvoje ne pojavimo za govornicom”, rekla je glumica.

Smatra i da iza odluke da Vujošević i ona ne govore, ne stoje mladi ljudi iz organizacije protesta, već neka od desničarskih političkih partija ili organizacija iz opozicije koje se ne slažu sa njenim viđenjem sveta.

“Pravo svake osobe je da dođe i da protestuje. Ali ako je to protest koji je nestranački, ne bi trebalo da uslovljavaju svoj dolazak nedolaskom nekih drugijh. To nije u redu. Devedesetih su se udružili politički pravci koji su između sebe imali puno različitih stavova i načina razmišljanja, ali je cilj bio zajednički”, podsetila je ona.

Vujošević je rekao da je, kada je dobio poziv da se obrati skupu, imao utisak da se radi o protestu koji organizuju studenti, ali da više nije siguran ko je stvarni organizator protesta u subotu.

“Znali su da može da dođe do napete situacije. Kad kažem da nisam siguran da su sami organizovali, mislim da je opozicija imala udela i da se pitala oko toga ko će da priča, ko neće da priča”, kazao je on.

Uprkos svemu što se dogodilo, gosti Pressinga smatraju da je skup u subotu bio uspešan i kažu da će i dalje podržavati građanske proteste.

“Čak i ukoliko me ne pozovu da nešto kažem, doći ću kao građanka”, poručila je Karanović. “To su dečije bolesti tih raznih političkih protesta, moramo da se suočimo sa stvarnošču da protesti mogu da budu građanski, ali je dobro da to čuju političari, jer oni sede u parlamentu, treba da slušaju taj narod šta govori, mislim da je to značajno, narod ne bi trebalo da bude toliko pasivan”, rekla je ona.

Vujošević je podsetio da se na protestu okupilo dosta ljudi i kaže da bi se, da je na vlasti, zapitao šta je te ljude izvelo na ulice i u čemu se greši. “Bitno je da je bilo ljudi koji su se suprostavili nedostatku slobode koji čine život nama teškim”, smatra proslavljeni trener.

Emotivna reakcija Vučića, kao kad se svađaju deca i roditelji

No, broj ljudi na protestu je nešto što je prethodnih dana izazvalo oprečne komentare. Dok je opozicija izašla sa podatkom da je na ulicama bilo više od deset hiljada građana, ministar policije Nebojša Stefanović tvrdi da ih je bilo manje od dve. Predsedniku Aleksandru Vučiću je, čini se, svejedno. Poručio je da neće ispuniti nijedan zahtev sa protesta, makar se okupilo i pet miliona ljudi.

Vujošević je ocenio da se Vučić postavio kao da je lider Francuske, pa odgovara na 40 zahteva protesta, a ne na samo jedan – da nema nasilja. “I odgovara ne kao Makron, nego kao De Gol”, kazao je on.

Karanović izjavu šefa države vidi kao emotivnu. “Mislim da ne odgovara političaru koji je na toj poziciji. Deluje kao da vam neko u porodici, s kim se svađa, kaže: ‘E, baš neću za inat’. Tako roditelji sa decom i obrnuto”, navela je ona.

Provlačenje kroz blato i prišivanje etikete „izdajnik“

Vujošević se osvrnuo i na izveštavanje medija o proetestu i rekao je da je na N1 video poređenje izveštavanja RTS-a o protestima opozicije 90-ih i izveštavanja Studija B od subote uveče.

“Bila je dobra emisija kad se pravila paralela sa devedesetim, ono što je najgore je da je velika sličnost, ali ne samo u izveštajima, sve jako podseća na devedesete. Jeste činjenica da su naučene neke lekcije, ali u smislu opstajanja na vlasti i mehanizama lične sigurnosti ljudi na vlasti, a što se tiče svega drugoga, mislim da je čak i gore nego 90-ih”, ocenio je on.

Kazao je i da su uoči protesta, na jednoj televiziji sa nacionalnom frekvencijom, vlasnik jednog tabloida i dvoje voditelja izneli gomilu laži o njemu, samo zato što je bio najavljen kao govornik.

“Da me provuku kroz blato, da mi devalviraju, da sam plaćen, da sam trener BiH – što sam i bio, ali više nisam – da sam produžena crnogorska ruka…”, naveo je on.

U društvu je, kako kaže, stvorena atmosfera da čim neko kaže nešto protiv SNS-a ili Aleksandra Vučića, odmah se proglašava izdajicom.

“Suština demokratije je da svako ima svoje mišljenje, u Ustavu je to garantovano. Na ličnom primeru sam to osetio, izgubio sam posao iako sam bio najuspešniji trener. Došlo je do toga da je (tadašnji predsednik KK Partizan Saša) Danilović na Skupštini rekao da mu je rečeno dok sam ja trener da se neće dobiti ni dinar više od sponzora”, podsetio je on.

Karanović je, s druge strane, rekla da veruje da je etiketu “izdajnice” dobila zbog stavova o nekim pojavama, ljudima i događajima koji se nekome nisu dopali.

“Od onih sam koji su smešteni u izdajnike. Nemam društvene mreže, ne pratim šta se piše. Znam šta se dešavalo decenijama, znam naslovne strane sa nekim bombastičnim naslovima vrlo uvredljivim i vrlo netačnim. Već od početka 90-ih je to krenulo i bilo je uznemirujuće”, istakla je ona.

Vreme potpune nesigurnosti i velikog straha 

Karanović je kazala i da današnje vreme doživljava kao vreme potpune nesigurnosti i velikog straha.

“Duboko smo istraumatizovana i frustrirana sredina. Iskorišćavanje ljudi, gubljenje radnih prava, položaj radnika, žena, svih slojeva, velikog broja osiromašenih ljudi nikada nije bio gori. Čini mi se da nemamo nadu, nemamo veru u budućnost. Ne mogu da nateram nikoga da misli kao ja, mogu samo da pokušam da to izrazim. Mislim da postoje ciljevi u životu, neko ima cilj samo da preživi, da ima posao, da deca imaju šta da jedu, to su druge priče. Nisam u toj poziciji. Iz ove pozicije mogu da razmišljam malo o posledicama, šta bi moglo da bude za nekoliko godina… Čini mi se da se naš duhovni svet razboljeva”, rekla je ona.

Vujošević je istovremeno upozorio da u regionu nacionalizam doživljava reinkarnaciju i da je mržnja veća nego kad su počinjali građanski ratovi devedesetih. “Moralo je da se shvati šta je do toga dovelo i da je to ostalo kondenzovano negde kao neka vakcina da se više ne ponovi. Mržnja je danas možda i veća. To ostavljamo u nasleđe svojoj deci, šta smo mi u životu uradili”, upitao je on.

Istog dana kada je održan protest u Beogradu, bunt pokreta “Žutih prsluka” u Francuskoj doživeo je vrhunac, što je nateralo predsednika Makrona da sedne za sto i pregovara sa predstavnicima nezadovoljnih građana. Na pitanje može li se takav scenario ikada očekivati i u Srbiji, gosti Pressinga ipak imaju umereno optimistični odgovor.

“Moguće je. Ne znam da li će se dogoditi. Već jednom se desilo pre 20 godina. Moguće je da će i ponovo”, rekla je Mira Karanović, dok je Vujošević ocenio da do toga može doći tek za 30-ak godina kada se nekoliko generacija iškoluje da zna šta i kako biraju.

(N1)