Skip to main content

Škola u Vukovaru, „neželjeno dijete“ za lokalne političare

Jugoslavija 23. окт 2018.
3 min čitanja

Ambiciozni projekt interkulturne osnovne škole u Vukovaru došao je u ozbiljnu krizu. Ove se godine nije prijavio nijedan učenik, a Norveška koja je cijeli projekt financirala, povlači se iz projekta i traži povrat potrošenih 390.000 eura. Projekt ima podršku državne razine iz Zagreba, ali je doživio sada glasniji, sada tiši bojkot hrvatskih i srpskih političara u samom Vukovaru.

Projekt koji je trebao biti jedan od mostova kojima bi se prevladalo etničku podijeljenost Vukovara, koji je imao snažnu potporu struke i središnjih vlasti u Zagrebu, i za koji je norveška Vlada bila spremna donirati 1,3 milijuna eura – Interkulturna škola Dunav u vukovarskom Borovu Naselju – nije ove godine uspio upisati nijedno dijete u predškolu. To bi bila priprema za integriranu interkulturnu nastavu koja bi prevladala dosadašnju podjelu vukovarskih đaka po etničkoj liniji na različite programe, različite razrede, različite turnuse i različite školske zgrade. Međutim, čini se da podjela kreće već i ranije – u vrtiću.

Privremeni ravnatelj Interkulturne osnovne škole Dunav Zlatko Hegeduš pojašnjava za Radio Slobodna Europa (RSE) da petstotinjak vukovarske djece vrtićke dobi ide bilo u Vrtić 1 – na hrvatskom jeziku i s latinicom, bilo u Vrtić 2 – na srpskom jeziku i sa ćirilicom, i tamo nastavljaju i sa predškolom.

„Da su bili zainteresirani, roditelji su mogli svoju djecu prijaviti na natječaj koji bi provodila Interkulturna osnovna škola Dunav, ali – evo – to se nije dogodilo.“

Hegeduš kaže kako je možda jedan od razloga nedostatku interesa to što nije izgrađena nova zgrada škole, pa roditelji nisu željeli slati djecu u školu za koju ne znaju hoće li uopće biti dovršena. Jer, obnovljena je zgrada sa dvije potpuno opremljene učionice, ali nije se ni krenulo u izgradnju nove moderne zgrade s osam učionica, sportskom dvoranom, igralištem i svime drugim što osnovnoškolcima treba.

Otkud nedostatak interesa kod roditelja vukovarskih mališana, koji može dovesti i do propasti ovog projekta, jer glavni donator norveška Vlada traži da joj se vrati do sada potrošenih 390.000 eura? To je – tvrde u Vukovaru oporbeni socijaldemokrati (SDP) – rezultat nedostatka podrške i što tihog, što glasnog otpora dviju vladajućih stranaka u Vukovaru – lokalnih organizacija HDZ-a i Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS), koji su i oko tog pitanja jedinstveni.

„Ovo je samo jedna od tema koje su njihove zajedničke točke. kada je HDZ bio u opoziciji, bio je protiv škole, a sada kada su na vlasti govore da su u tome zbog utjecaja Zagreba, ali zapravo i jedni i drugi – i SDSS i HDZ – tu školu ne žele. To je jedno neželjeno dijete , i to isključivo zato što njima odgovara ovaj jedan tinjajući, a zapravo izmišljeni sukob između Hrvata i Srba u Vukovaru“, kaže za RSE gradska vijećnica SDP-a Biljana Gaća.

HDZ-ov vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, koji je otprije odbacivao ideju Interkulturne škole i na nju pristajao samo pod pritiskom Zagreba, novinare za komentar upućuje na gradske stručne službe, a vukovarski SDSS ostaje pri stavu da ne mogu prihvatiti neke druge modele škola, dok se konačno ne registrira manjinske škole na srpskom jeziku i pismu.

„Smatramo da je Interkulturna škola o kojoj govorite direktan pravac prema asimilaciji Srba, te svesno izbegavanje i nepoštivanje zakona da se prava naše nacionalne zajednice poštuju, a učenici školuju na svom jeziku i pismu, kako bi lakše očuvali svoj identitet“, pojašnjava za RSE predsjednik vukovarskog SDSS-a Srđan Kolar.

Oni odbijaju da su u bilo kakvom dogovoru s HDZ-om oko te teme, kao i da su eventualno vršili pritisak na roditelje da ne daju svoju djecu u Interkulturnu školu.

Norvežani su ranije svoje sudjelovanje u pet drugih različitih projekata koje je Vukovar prijavio za europska sredstva uvjetovali uspješnim dovršetkom Interkulturne osnovne škole Dunav.

Iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije na upit RSE kažu kako se ne radi o traženju Norvežana da im se vrati novac, već da su „konzultacije s donatorima u tijeku i da očekuju da će s bilateralnim partnerima postići konsenzus vezano uz do sada postignute indikatore.“

(Enis Zebić, Slobodna Evropa)