Skip to main content

Dimitrijević: Vlada želi da ukine Poverenika, da on postoji samo na papiru

Aktuelno 14. мај 2018.
3 min čitanja

Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja predstavlja korak unazad u odnosu na postojeće rešenje, ocenio je Nemanja Nenadić iz Transprarentnosti Srbija. Pavle Dimitrijević iz organizacije CRTA strahuje da je cilj donošenja novog zakona praktično ukidanje institucije Poverenika.

U novembru 2004. godine u Srbiji je uveden institut Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, a mesec dana kasnije Narodna skupština je na tu funkciju izabrala Rodoljuba Šabića.

Kroz godine, država je morala da se navikne da javnost ima pravo uvid u informacije koje se tiču njenog rada, ali je isto tako pokušavala da pronađe način da pravila koja je sama propisala na neki način zaobiđe. Devetnaestog aprila ove godine završena je javna rasprava o Nacrtu zakona o izmenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, nakon koje je više od 60 organizacija civilnog društva zatražilo da se ovaj nacrt povuče navodeći da se ovim predlogom smanjuje dostignuti nivo prava građana.

Nemanja Nenadić je u Novom danu TV N1 istakao da su u Nacrtu zakona problematične najmanje dve odredbe. Prva se odnosi na privredna društva u vlasništvu države koja nisu organizovana kao javna preduzeća nego kao akcionarska društva, a koja su isključena iz kruga organa od kojih se može tražiti bilo kakva informacija.

Druga sporna odredba je uvođenje mogućnosti da organi vlasti pokrenu upravni spor protiv rešenja Poverenika, ukazuje Nenadić.

Kada je reč o državnim preduzećima, organizovanim kao akcionarska društva, Nenadić podseća da je reč o velikim i značajnim firmama poput Elektromreže ili Železnica Srbije. Jasno je da neka od tih preduzeća imaju poslovne interese koje mogu da štite tako što neće davati informacije, ali ta mogućnost im je ostavljena i u važećem zakonskom rešenju, objašnjava on.

Što se tiče pokretanja upravnih sporova, Nenadić strahuje da bi takvo rešenje dovelo do drastičnog povećanja nediscipline kod organa vlasti koje bi računale na to da ne moraju da postupaju po rešenjima Poverenika jer će svejedno pokrenuti spor, dok bi tražioci informacija bili destimulisani dugačkim sudskim procesima.

Pavle Dimitrijević iz organizacije CRTA smatra da je predlog novog Zakona nastavak kampanje prema Povereniku kao instituciji, koja traje već duži niz godina.

“Ovim izmenama i dopunama imaćemo situaciju da građani neće moći da dođu do info brzo i efikasno, vući će se po sudovima (…) Ovako kako stoje stvari, glavni cilj je da se institucija Poverenika jednostavno ukine. Postojaće faktički na papiru, ali joj građani neće verovati i neće joj se obraćati. Idemo ka tome da se Povereniku vežu ruke”, upozorio je on.

Gosti Novog dana podsetili su i na to da je u porastu broj organa koji ignorišu rešenja Poverenika, kao i da Vlada ne pruža asistenciju da se rešenja Poverenika izvrše, niti sudovi izlaze u suret Povereniku da se naplate kazne od onih koji ne postupaju po rešenjima te institucije.

Čak i kada se kazne naplate, državni novac se samo preliva iz jedne budžetske stavke u drugu, podseća Nenadić i dodaje da je jedino rešenje da se uvede neki vid personalne odgovornosti.

“U Zakonu postoji opcija regresne tužbe, da se kazna naplati od onog ko je odgovoran za propust, ali to se ne čini. Suština je da se pokaže volja”, smatra on.

Nenadić se osvrnuo i na problem tajnih ugovora, ističući da b u Ustav trebalo uključiti odredbu da nije validan nijedan ugovor koji je tajni, a odnosi se na upotrebu javne imovine.

Dimitrijević veruje da je ovo dobra prilika da građani probude i pozovu na akciju kako bi se izvršna vlast naterala da se odgovornije odnosi prema informacijama od javnog značaja.

Nenadić kaže da postoji šansa da Nacrt zakona bude unapređen, makar u meri da stvari ostanu ovoliko dobre koliko su i danas. Ukoliko je Medijska strategija mogla da bude povučena na doradu, zašto ne bi i ovaj Zakon, poručuje on.

(N1)