Skip to main content

Pitanje za državu: Ima li opasnog hroma iznad Pančeva?

Vojvodina 21. мар 2018.
4 min čitanja

„Ja se ne bavim poslom koji ste spomenuli“, izjavio je ministar za zaštitu životne sredine u Vladi Srbije Goran Trivan na pitanje Radija Slobodna Evropa da li će naložiti proveru tvrdnji poslanice opozicione Nove stranke u Skupštini Srbije Marinike Tepić da pančevačka Petrohemija, odnosno njena fabrika PEVG za proizvodnju plastike, mesecima u vazduh ispušta preopasan trovalentni hrom, ugrožavajući time građane ovog grada i dvadeset kilometara udaljenog Beograda.

Na pitanje saradnice RSE Maje Leđenac da li je proveravao navode koje je iznela poslanica Tepić i da li je bilo merenja zagađenja u okolini Petrohemije ministar je prilično neodređeno odgovorio:

„Petrohemija je jedna od najtežih tačaka u našem društvu, tamo ima puno problema i mi smo, na temelju onoga što inače radimo kao Ministarstvo, proverili deo podataka o njihovoj emisiji i tako dalje i neki podaci su nam sad dostupni, neki će biti, deo podataka koji su dostupni, da je sve u redu sa nekim emisijama, da li sa svim, to ćemo videti. Dakle, dobro je da građani alarmiraju i Ministarstvo i sve nas koji se bavimo životnom sredinom da negde postoji problem jer mi sami ne možemo stići da imamo u svakom trenutku svaku informaciju bilo o čemu. Uostalom, ljudi ponekad i kriju, kako je to rečeno, ali mi smo tu da kontrolišemo“.

Ukoliko bi se navodi poslanice Marinike Tepić, objavljeni na internet stranici Nove stranke (partije bivšeg srpskog premijera Zorana Živkovića), potvrdili bio bi to ekološki zločin koji predstavlja krivično delo ugrožavanja života i zdravlja ljudi. Shodno Krivičnom zakonu Srbije, za takvo eventualno krivično delo, mogli bi odgovarati i menadžment pančevačkog giganta, ali i nadležni državni akteri.

Marinika Tepić uverava u izjavi za RSE da rukovodstvo Petrohemije svesno žrtvuje zdravlje Pančevaca i Beograđana, koji su najugroženiji zbog ruže vetrova i jake košave. Ona podvlači da sa ovim informacijama ne bi izlazila u javnost da nema, kako kaže, pouzdana sazananja iz više izvora.

Naime, ona iznosi da je još u februaru prošle godine, nakon snimanja i analiza unutar fabrike, utvrđeno da dolazi do „gubitka“ hroma iz peći za aktivaciju jer je peć porozna, zbog čega velike količine hroma izlaze direktno u atmosferu. Iako svesno izuzetno opasne situacije, kaže ona, rukovodstvo je odbilo zamenu peći, uz izgovor da je to skupo i da bi fabrika morala na neko vreme prekinuti rad, što bi bio pokazatelj da nešto ne valja.

„A ako nešto ne valja, budući upravljači mogu biti nezadovoljni radom rukovodstva. Imajte u vidu da Rusi treba da preuzmu Petrohemiju već za nekoliko meseci i da guranje pod tepih ovih zaista jezivih informacija koristi samo čuvanju fotelja tog rukovodstva“, kaže Tepić.

Ministar Goran Trivan za RSE kaže da je među nadležnim institucijama, koje vrše proveru emisije hroma i novosadski Institut za zaštitu na radu:

„Podaci koje sam upravo dobio danas i juče (izjava zabeležena u petak, 16. marta prim.aut.) govore da je prema njihovom istraživanju i njihovoj metodologiji sve u redu sa delom tih istraživanja. Ovih dana očekujemo i rezultate drugih istraživanja. Ministarstvo nema dovoljne kapacitete da bi u svakom trenutku moglo da bude sa inspekcijom na svakom mestu, to je svima valjda jasno“, kaže Trivan.

On je, međutim, u alarmantnim navodima o ugrožavanju zdavlja ljudi mogućim trovanjem vazduha opasnim jedinjenjima hroma prepoznao i politizaciju, u koju, podvlači, neće da dozvoli da bude uvučen.

„Ekologija nije pitanje politike, moram da vam kažem. Ekologija je pitanje našeg života i uvlačenje ekologije u političke vode je meni prilično neprihvatljivo, ne bih se uvlačio u to. Uvek sam spreman da razgovaram na svaku temu, da sve proverimo, da svaku informaciju damo, građani imaju pravo na sve informacije, to se apsolutno podrazumeva, ali ja neću učestvovati u političkim raspravama“, rekao je Trivan.

Profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Ilija Bičeski kaže za RSE da nije nikakva velika investicija da se izmeri koncentracija teških metala u vazduhu oko potencijalnog emitera tih otrova, niti da takvo merenje dugo traje – dovoljno je samo nekoliko dana. Država bi, dodaje on, već na osnovu iznetih sumnji o emisiji hroma u vazduh, odmah morala da naloži merenja koja su lako ostvariva, posebno u Pančevu koje već ima izgrađen monitoring sistem, u čijem postavljanju je i sam učestvovao.

I Dragana Đorđević iz Instituta za hemiju, tehnologiju i metalurgiju za naš program kaže da nadležno ministarstvo nakon ovakve prozivke hitno treba da reaguje:

„Prvi korak u proceduri je da nadležno ministarstvo, a to je Ministarstvo za zaštitu životne sredine, pošalje svoju inspekciju u Petrohemiju da utvrdi da li je tvrdnja o ispuštanju hroma iz njihovih postrojenja istina ili nije istina. To je prvo što se mora učiniti, pa tek onda slede naredni koraci – merenja i utvrđivanje u kojoj meri je, ako jeste, vazduh zagađen hromom, kako se taj hrom distribuira, koji su pravci ugroženi i tako dalje. Ako državni organi znaju, a ne reaguju, onda je to neozbiljno od strane države“, upozorava Đorđević.

A o tome o kolikoj opasnosti je reč, ukoliko se hrom emituje u vazduh, profesor Ilija Bičevski kaže da ne sme biti nikakvih dilema:

„Svaka emisija teških metala, u koje spada i hrom, pogubna je. Emisija žive, kadmijuma, nikla, hroma – sve je to pogubno. Bukvalno. Dakle, ako me pitate da li je štetno, odgovor je – izuzetno štetno, očajno štetno“, upozorava Bičeski, uz ogradu da govori generalno, s obzirom da nema podatke o emisiji hroma iz Petrohemije.

On odgovara i na pitanje koja je, prema srpskom protokolu, dozvoljena koncentracija hroma i njegovih jedinjenja u vazduhu, na takozvanom ambijentalnom mernom mestu, u neposrednoj okolini tačke ispusta, u ovom slučaju bi to bila porozna peć Petrohemije.

„Tamo je dozvoljeno, na godišnjem nivou usrednjeno, 0,3 nanograma (hiljaditi deo mikrograma) hroma 6, doduše, ali hrom često prelazi iz jednog oblika u drugi, pa tako hrom 3 prelazi u hrom 6, u zavisnosti od ambijentalnih uslova. Dakle, 0,3 nanograma – to je strašno mala vrednost i ako bi došlo do nekog curenja, ta bi se vrednost višestruko prekoračila“, pojašnjava Bičeski.

Poslanica Marinika Tepić iznosi i da rukovodstvo Petrohemije fingira kako je sve u redu, po cenu ugrožavanja zdravlja Pančevaca i Beograđana. Iznosi i optužbe da u tome saučestvuje ministar Goran Trivan:

„Imam opravdanu sumnju da i ministar Trivan saučestvuje u zataškavanju brojnih informacija, imajući u vidu, što je proverivo, da je njegova supruga Jovana Trivan članica Nadzornog odbora te iste Petrohemije“.

Goran Trivan je na ovu sumnju Marinike Tepić saradnici RSE odgovorio kratko, na engleskom:

„No comment.“

Neočekivano, uprkos zabrinjavajućim ocenama iznetim u javnost, koje nesumnjivo zavređuju hitan odgovor nadležnih, upit RSE Ministarstvu „da li su tačni navodi poslanice Tepić o ispuštanju opasnog hroma u atmosferu“, najpre je ostao bez odgovora. Dva dana kasnije Trivan je odgovorio na naša pitanja tokom rasprave o Predlogu zakona o klimatskim promena u Novom Sadu.

RSE se obratila ovim povodom i rukovodstvu HIP Petrohemije, ali odgovor još uvek čeka. Nem na upite našeg radija ostao je i Zavod za javno zdravlje Pančeva, grada od oko 75.000 stanovnika.

(Radio Slobodna Evropa)