Skip to main content

MARK GALEOTTI: Srbija najvažnija za agendu Moskve na Balkanu

Planeta 11. сеп 2017.
< 1 min čitanja

Rusija za sada nema jedinstvenu strategiju za Blakan, ali ?e je vjerujem imati do kraja godine, a u toku idu?e ?emo vidjeti kako ona izgleda, kaže u intervjuu za Radio Slobodna Evropa, koordinator Centra za evropsku bezbjednost u Institutu za me?unarodne odnose Mark Galeotti.

Ovaj britanski analiti?ar je za Evropski savjet za me?unarodne odnose uradio istraživanje „Kontrolisani haos: kako Rusija upravlja svojim politi?kim ratom u Evropi“.U izvještaju je navedeno da se Moskva koristi „aktivnim mjerama“ koje podrazumijavju sve što može pomo?i ciljevima Kremlja, a da su ideologija i ciljevi izvršilaca nebitni, samo ukoliko su u korist agende Kremlja, a to je neutralisanje Evrope i proširivanje svoje zone uticaja.

Kako kaže Galeotti, Balkan je me?u najslabijim ta?kama, a Srbija najvažnija karika, jer služi kao lansirno polje Moskve za Balkan. Uvjeren je da ?e i dalje pokušavati da uti?u na zbivanja u Crnoj Gori samo suptilnijim metodama, te nastaviti pritisak na BIH i Makedoniju.

Galeotti: Oni ?e primijeniti pristup, a ne odustati. Apsolutno je jasno da je to bio ruski pokušaj pu?a i bio je to posljednji trzaj. Rusi zapravo imaju osje?aj da NATO pruža snažno savezništvo. Jednom kada si u NATO-u, ti si zašti?en od odre?enog oblika ruskog pritiska, onog koji uklju?uje pucanje.

Ali naravno tu su sve vrste drugih opcija, stvari koje smo imali prilike da vidimo u zemljama kao što je Bugarska, gdje zapravo i dalje postoji odre?ena politi?ka i ekonomska penteracija Moskve. Tako da bi na neki na?in mogli pokušati da iskoriste Crnu Goru kao neku vrstu “trojanskog konja” unutar NATO-a, ako budu mogli. Vidje?emo kako ?e se to razvijati. Rusi sasvim sigurno ne?e odustati od Crne Gore, ali ?e biti malo suptilniji u na?inu na koji budu djelovali.

RSE: Da li je za o?ekivati i poja?avanje pristiska na Srbiju, BIH, Makedoniju?

Galeotti: Mislim da ?e to sigurno biti slu?aj. I to je za mene jedan od klju?nih problema. Previše dugo Evropa i NATO su zapostavljali region Balkana. I mislim da dobijamo naznake da Rusija poja?ano gleda na ovo, kao na novu borbu da proširi svoj autoritet i tako?e stvori probleme Evropi. Ispostavilo se da je mo?ni sekretar Savjeta za bezbjednost u Moskvi, Nikolaj Patrušev,suštinski zadužen za Balkan. Interesantano je da je nakon pokušaja pu?a u Crnoj Gori, Patrušev bio taj koji je brzo doletio u Srbiju u pokušaju da ispegla situaciju i da izvede ruske agente odatle.

Ono što ?ujem iz Moskve je da u ovom trenutku ne postoji nikakva jasna strategija za Balkan, ali se na njoj radi. I ja pretpostavljam da ?e do kraja godine imati neki širi program i da ?emo onda po?eti da gledamo mnogo koordinisanije djelovanje. U ovom trenutku vidimo mnogo individualnih aktivnosti, ali bez jasne koordinacije. Mogu?e je da ?emo jasniju koordinaciju i strategiju vidjeti sljede?e godine.

I to je ono što mislim da je alarmiraju?e i nadam se da ?e EU i NATO po?eti da djeluju na na?in da ?e ovim zemljama pomo?i da se zaštite. Jer to je klju?no, pomo?i ovim zemljama da ne dozvole da padnu pod uticaj drugih zemlja, ko god da je u pitanju.

RSE: Šta mislite, koja je od ove tri zemlje naslabija ta?ka?

Galeotti: Ja bih rekao ne toliko slaba ta?ka, ve? krucijana, a to je Srbija. Srbija je klju?na ne samo zbog dugodišnjih politi?kih i kulturnih veza, kao i velikog nivoa ruskih investicija, ve? zato što Rusija zavisi od Srbije, kao njenog lansiranog polja unutar Balkana.

A Srbija ima i dvostruku ulogu, sa jedne strane je sre?na da prihvati ruske borbene avione i sli?no, ali sa druge strane ima i svoju dugodišnju ambiciju da bude dio EU. Tako da je sa ruske ta?ke gledišta, ako ne mogu da operišu sa relativnom nekažnjivoš?u u Srbiji, bilo mnogo teže da djeluju bilo gdje drugo na Balkanu. Zbog toga mislim da je klju?no pitanje, ho?e li Srbija omogu?iti Rusiji da je koristi do odre?ene mjere.

RSE: A šta je sa Miloradom Dodikom i RS?

Galeotti: Jasno je da sa ruske ta?ke gledišta, što više fargmentacije i pukotina te više sporova, to oni više prednosti imaju, ali u kona?nici je Beograd ono na šta zaista ra?unaju u smislu strategije koju za region ima Moskva.

RSE: Koliko dugo mislite da ?e gospodin Aleksandar Vu?i? mo?i da sjedi na dvije stolice?

Galeotti: Iskreno, to ne znam. To ?e zaista zavisti koliko je Evropa ozbiljna. On to može da radi samo zato što mu Evropa dozvoljava da to radi, a on ?e to ?initi dok god može.

Zato što je to na?in na koji dobijaš benefite kad igraš izme?u velikih zemlja i blokova koji su suprostavljeni. I u datim okolnostima on to ?ini relativno uspješno.

RSE: Za Evropski savjet za me?unarodne odnose uradili ste izvještaj “Kontrolisani haos: kako Rusija upravlja svojim politi?kim ratom u Evropi”. Izme?u ostalog ste naveli takozvane “aktivne mjere” politi?kog vo?enja rata kao esencijalni dio njihovih napora da ostvare uticaj u Evropi. Koje su to “aktivne mjere”? Možete li nam dati primjere?

Galeotti: Naravno, za Ruse su “aktivne mjere” bilo koja operacija koja ?e dati rezulatate. To obuhvata sve, od širenja lažnih novinskih pri?a i dezinformacija, do na primjer djelovanja kroz finasiranje i podržavanje politi?kih grupa i pojedinica koji su korisni za rusku stvar. Do odre?ene granice sve što je u svrhu tog rata i ima tendenciju da modifikuje politi?ku sredinu u tergetiranim zemljama.

RSE: Šta do ovog trenutka znamo o planiranju i koordinaciji ove ruske kampanje koju ste istraživali? Je li to jedan centar ili jedna osoba koja komanduje sa svim?

Galeotti: Ne, evo o ?emu se radi. Mi uvjek tražimo neku vrstu savršenog šahiste koji vu?e sve konce. Ali u stvari jasno je da to ne funkcioniše na taj na?in. Rusi su bili prili?no pametni i to je ono što nam dodatano otežava da se supostavimo tome.

Klju?no je što Vladimir Putin i ljudi oko njega rade tako da su jasno i u generalnim crtama definisali šta žele. Oni žele da vide Evropu podijeljenu, zemlje me?usobno zava?ene ali i podjeljene na unutrašnjem planu svaka pojedina?no. Oni žele da ohrabe grupe koje žele da razbiju EU ili prosto generalno da stvore podjele. Jer suštinski, ono što Putin želi da uradi je da neutralizuje Evropu.

U tom pogledu svi znaju šta Putin želi, ali umjesto da to bude jedan veliki plan, vi imate jako puno individulanih aktera, koji mogu biti amabasadori ili politi?ki zvani?nici, ili mogu biti špijuni ili ruski beznismeni, mogi biti i lokalni biznismeni koji žele dobar ugovor sa Rusima. Ima puno ljudi koji pokušavaju da urade stvari kojima misle da ?e pomo?i u napredovanju agende Kremlja.

RSE: Sa nekim konkretnim ideološkim predtekstom ili dolaze sa svih strana, desno ili lijevo nebitno?

Galeotti: Ruse nije briga zašto to radite. Njih nije briga da li to radite iz ?isto pogodnog uvjerenja o velikoj slovenskoj uniji, ili to radite samo zato što se protivite aktulenoj vlasti i to je na?in da je svrgnete, ili to radite zato što se nadate da ?e vam Kremlj dati neki novac. Njih to zaista nije briga.

Tu je Putinova predsjedni?ka administracija ta koja je za sada neka vrsta centaralnog tijela i ono šta rade je da naprosto biraju pobjednike i ignorišu gubitnike. Ljude koji do?u sa inicijativama koje nemaju nikavih izgleda na terenu, jednostavno ignorišu, ali kada do?u ljudi sa idejama i zapo?nu odre?ene mjere koje u o?ima Kremlja izgledaju kao korisne, onda predsjedni?ka administraija usmjeri svoje fondove i sredstva u tom pravcu. I kao što sam rekao, nije ih brige zašto se to doga?a, samo oko je korisno za Rusiju.

RSE: Ali ako ih ne možemo identifikovati prema ideolgiji, kako duga?ije možemo, bilo kao pojedince ili entitete?

Galeotti: Upravo to je problem. Upravo zbog toga je to mudra i pametna strategija Kremlja. Oni su do odre?ene granice žrtvovali kontrolu da bi stvorili veliki stepen konfuzije.

Šta možemo uraditi? Postoje neki ljudi koji su vrlo o?igledni, koji su glasovi koje poznajemo, znamo ko su i ve?ini slu?ajeva oni su zapravo najmanje važni, osim ako nemaju neki politi?ki pokret ili partiju iza njih. I zapravo moramo pažljivo da gledamo što sve ljudi rade i sigurno ih možemo identifikovati. Jedan primjer o kojem sam govorio i u izještaju je izvjesni ruski, možda se i ne može re?i oligarh, ve? samo bogataš, Konstantin Malofejev, koji se veoma jasno indentifikuje sa ideologijom velike i mo?ene Rusije, sa pravoslavnim hriš?anskim bratstvom i tako to.

Malofejv je taj koji je doveo Strokova, lidera paramilitarne jedinice na Krim. Bio je umiješan i u dešavanja u Donbasu, a sada ga vidimo veoma aktivnog, i politi?ki i poslovno u regionu Balkana. Jasno je u slu?aju Malofejava, da on pravi novac za sebe, ali je tako?e i agent Kremlja. Tako da možemo identifikovati neke od klju?nih figura koje se stalno pojavljuju na odre?enim mjestima.

RSE: Da li je korektno re?i da su mediji – i tradicionalni i novi, socijane mreže i drugo – imali i još uvijek imaju glavnu ulogu u svemu ovome?

Galeotti: Mislim da bismo morali biti obazrivi. Mediji su po definciji vidljivi pa obra?amo puno pažnje na njih i mislim da su do odre?ene granice izloženi i koriš?eni.

Da, naravno da Rusi pokušavaju da koriste sve vrste medija. Iskreno mislim da su mediji bojno polje, bojni prostor preko kojeg pokušavju da poguraju njihove ideje, ali samo širenje pri?a o samima sebi preko medija, ne zna?i da ?e se nešto promijeniti, me?utim, mediji kreiraju bolju sredinu za to.

Za mene su mnogo opasnije bojno polje pitanja poput napetog balona korupcije i ekonomske penatracije, takve stvari. I na neki na?in Rusi rade tako što se koriste pokušajima deformacije medija,na na?in da ih koriste u drugim oblastima. Na primjer da im pomognu pri usa?ivanju ideju da nema apsolutno ništa pogrešno ili zabrinjavaju?e u vezi sa ogromnim strateškim ruskim investicijama u nekoj zemlji.

RSE: Znamo šta se dogodilo do sada kada je rije? o ruskim naporima da se miješaju u izbore širom svijeta, da ne nabrajamo. Sljede?i izbori stižu ovog mjesaca u Njema?koj. Obavještajne službe te zemlju su više nego jednom upozorile da ima odre?enih aktivnosti od strane Rusije da se umiješaju u njema?ke izbore. Da li je zaista mogu?e da se tako nešto dogodi u zemlji kao što je Njema?ka?

Galeotti: Da li je tehni?ki mogu?e? Odgovor je – da. Imate nedavno upozorene da bi se Rusi mogli umiješati u elektronski izborni sistem. Ali je stvar u tome da bi ih veoma lako mogli uhvatiti kada se sve uporedi sa papirnim glasa?kim listi?ima. Rusi bez dileme imaju tehni?ke sposobnosti, ali je pitanje da li to ima smisla. Rusija se tako nosi sa Njema?kom, zemljom koja je veoma mo?na, i koja isto tako ima veoma jake institucije i sistem za nadledanje, a osim toga, oba glavna kandidata za pobjedu u toj zemlji se ne mogu smatrati ruskim ljudima. Tako da je to teška igra.

Moglo bi biti, i to je vjerovatno ono što su radili do zadnjeg minuta sa Emmanuelom Macronom, da procure odre?ene informacije, dakle ono što su primijenili u Francuskoj, samo da bi pokazali da imaju tu vrstu mo?i. Ali da budem iskren, ve? su uspjeli da izgube prili?no kredibiliteta u Njema?koj, naro?ito u takozvanom “Lisa slu?aju”, kada su izašli sa tvrdnjama da su rusko-njema?ku djevojku silovali migranti, što se ispostavilo kao kompletna laž. Tako da su Njemci ve? ljuti i ako se Rusi upetljaju, mislim da ?e to biti velika pogrešna procjena.

Meta za njih i prilika su, iskren da budem a žalosno je što to vidimo, u sve ve?em obimu centralna i južna Evropa, zemlje sa relativno slabim institucijama i gdje su jasne partije i kandidati koji imaju pozitivan odnos prema stavovima Kremlja. Tamo su mnogo zainteresovaniji da vide ho?e li uspjeti poremetiti ravnotežu.

RSE: Vrati?u se na to što ste rekli da gube. Dakle, vi ne vjerujete da Rusija za sada dobija ovu igru?

Galeotti: Mislim da ?u blago promijeniti tu formulaciju, ja ne mislim da Rusija pobje?uje, ali na mnogo na?ina niti gubi. Ono što Rusija radi je da se koristi prednostima naših sopstvenih neuspjeha i slabosti.

RSE: Uspješno ili ne ?

Galeotti: Ponekad uspješno, ?eš?e ne, makar kada se pogleda širi okvir. U svakom slu?aju EU prolazi kroz krizni period i ?ak i bez i najmanjeg ruskog miješanja to bi se svakako dogodilo. Svakako, Rusija je uspjela da tu situciju dodatno podgrije naro?ito u pojedinim državama. Ali ipak, bilo da je rije? o Viktoru Orbanu u Ma?arskoj, ili aktulenoj vladi Poljske ili Brexitu, sve ove stvari bi se vjerovatno dogodile bez i najmanjeg ruskog miješanja. No Rusi su bili u mogu?nosti da to koriste, ali isto tako treba re?i da su i doživjeli dramati?ne neuspjehe.

Recimo, okrenuli su Marcona koji je bio relativno neutralan prema njima, da sada bude neprijateljski nastrojen prema Rusiji. Ve? su spalili mnoge mostove prema Angeli Merkel u Njema?koj, kao i na drugom mjestima.

Veoma je teško vidjeti naznake stvarnog uspjeha, osim haos. Kratkoro?no haos je dobar za Ruse, a otežava Evropskoj uniji postizanje konsenzusa oko bilo ?ega, no na dugoro?no, mislim da Putin spaljuje mnogo politi?kog kapitala. Postoje zemlje u kojima još uvjek postoje pozitivna osje?anje prema Rusiji, ako ne prema Putinu, ali generalno mi zapravo gledamo ja?anje evropskog neprijateljstva prema Rusiji zbog toga što rade.

(Biljana Jovi?evi?, Slobodna Evropa)